Uspjeh naftne i hemijske industrije
BANjA LUKA - Uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi u Republici Srpskoj je u periodu januar - april zabilježen za 16,7 odsto veći fizički obim industrijske proizvodnje u odnosu na isti period lani.
- Ostvarena stopa rasta za četiri mjeseca ove godine prvenstveno je rezultat uspješnog rada naftne industrije Republike Srpske, zatim proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda, saobraćajnih sredstava i električne energije. Shodno rastu ukupnog obima industrijske proizvodnje za posmatrani period i prerađivačka industrija takođe u prosjeku ima rast od 29,7 odsto - navodi generalni sekretar Unije Udruženja poslodavaca RS Saša Ačić.
U ovoj asocijaciji naveli su da je evidentan pad industrijske proizvodnje u okviru prerađivačke industrije, a to je posljedica svjetske krize.
- U proizvodnji osnovnih metala pad proizvodnje je 59,3 odsto, dok je u preradi i proizvodnji drveta proizvodnja umanjena za 45 odsto. Sa ciljem ublažavanja negativnih efekata svjetske ekonomske krize, Vlada RS je donijela mjere koje su obuhvatile sve segmente privrede i društva, s tim da se vodilo računa o tome da se održi tržišni koncept privređivanja - kaže Ačić.
Sekretar Udruženja za energetiku i metaloprerađivačku industriju Pero Đorić, kaže da je rast proizvodnje u preduzećima hemijske i naftne industrije dobrim dijelom poboljšan zahvaljujući pokretanju proizvodnje u Rafineriji nafte u Brodu, ali da značajnijih pomaka u pojedinačnim slučajevima u preduzećima još uvijek nema.
On je naveo da su pozitivni primjeri u hemijskoj industriji i da održavaju rast proizvodnje i zapošljavanja radnika, kao i redovne isplate plata u preduzećima "Hemofarm" i "Eurohem" iz Banja Luke, "Destilacija" Teslić i "Tehnogas" Doboj.
- Očekujemo od Vlade RS da pruži podsticaje domaćoj proizvodnji, da su jednostavnije procedure za dobijanje sredstava za podsticaj izvoza, kao i za razvoj domaće industrije putem planiranja projekata - rekao je Đorić.
Poslodavci
Poslodavci traže od Vlade RS da im omogući finansijsku podršku, kako bi došli do novih tehnologija i opreme, zatim da im se otpišu stari dugovi javnih prihoda nastalih prije privatizacije preduzeća, "zamrzavanje" otplate kredita na određeni vremenski period, smanjenje javne potrošnje i stope PDV-a, osnivanje područnih kancelarija IRB-a koje bi umjesto banaka plasirale sredstva preduzetnicima, povezivanje preduzeća sa domaćim i stranim partnerima i drugo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
