U Evropi se kupuje mnogo jeftinije

Dragana Keleč
U Evropi se kupuje mnogo jeftinije

BANjALUKA - Kako je zimska sezona na izmaku, tako sa većine izloga u buticima u Srpskoj “mame” sniženja od 50, pa čak i 70 odsto, ali mnogi poslije ulaska u radnju ostaju razočarani, jer sniženja nisu ni približna onima sa reklame.

Jedna od najstarijih trgovačkih varki - lažna sniženja, i dalje opstaju, a tome su svjedoci svi koji su bar jednom kročili u neki od tržnih centara ili prodavnica koje su izlijepljene natpisima “rasprodaja” ili “veliko sniženje”.

U većini zemalja EU to nije slučaj, a na velikim rasprodajama kao što su ove do 1. marta kvalitetnu robu je moguće kupiti po veoma niskim cijenama.

Tako se u robnim kućama u Italiji, Austriji, Njemačkoj i većini zemalja EU kožne čizme koje su koštale 120 evra sada mogu kupiti za 30 evra, a zimske jakne su sa 200 “spale” na 80 evra.

Upravo zbog toga veliki broj građana RS u šoping odlazi u tržne centra u Grac u Austriju ili u Italiju i Sloveniju, ali i Hrvatsku.

U šoping centrima u EU se za tri do pet evra mogu kupiti dječiji džemperi ili tunike u popularnom HM-u, a isto toliko koštaju i muške i ženske košulje. Sakoi čija cijena se ovdje kreće oko 300 KM u tim šoping molovima mogu da se kupe za 30 evra.

I dok izloge umjesto kaputa i džempera već uveliko pune ljetne haljine i kratke pantalone, ni posljednje rasprodaje u RS nisu donijele evropske cijene.

Ovih dana, kada se u EU kupuje za bagatelu, u našim buticima i rijetkim autlet prodavnicama patike su sa 200 snižene na 180 KM, a dječije sa 119 na 99 maraka.

Veliki je broj onih koji ostanu razočarani rasprodajama, koje to u stvari nisu.

- Veliki broj butika sam obišla, upravo zbog sniženja zimske kolekcije. Ništa nisam pronašla da je jeftino, a kvalitetno, dok u mnogim trgovinama izvan Srpske i markirana roba može da se kupi u ovom periodu po duplo nižim cijenama - rekla je Banjalučanka Milica Janjić.

U mnogim prodavnicama kupci privučeni natpisom o drastičnim sniženjima uglavnom se razočaraju.

Prijedorčanka Marija M. kaže da su na rasprodaji uglavnom stari modeli obuće, kao i konfekcijski brojevi odjevnih predmeta koji su preostali ili su toliko mali da vjerovatno neće ni naći kupca.

- Sve u svemu, uđemo, pogledamo i izađemo. Niko od nas nema toliko novca da kupuje stvari samo zato što su neznatno snižene - kaže ona.

Većina trgovaca tvrdi da su smanjenja cijena značajna, ali da nisu zadovoljni interesom za kupovinu.

- Činjenica je da je kriza uzela maha jer promet je veoma slab i pored sniženja i rasprodaja. Kupuje ko mora i kome odjeća ili obuća treba, ali takvih je sve manje i manje - rekla je prodavačica jedne prodavnice sportske obuće u Prijedoru.

Republički tržišni inspektori prošle godine izvršili su 7.236 kontrola trgovina u Srpskoj, a kada je riječ o kontrolama cijena, u 5.459 slučaja kontrolisali su njihovo formiranje i isticanje.

- Nisu uočene veće nepravilnosti u toku rasprodaja i sniženja - rekli su u Inspektoratu RS.

Dodali su da je za objavljivanje i sprovođenje rasprodaja i sniženja koje nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača propisane kazne u iznosu od 2.500 do 5.500 maraka za trgovca i od 500 do 1.000 maraka za odgovorno lice u pravnom licu.

Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović rekao je da su trgovci dužni da svu robu koja je na sniženju označe na vidnim mjestima sa prethodnim cijenama i trenutnim cijenama koje su niže, te da izdvoje onu robu koja je sa greškom.

- Savjetujemo kupce da budu na oprezu, te da pažljivo biraju kupljene artikle, posebno one koji su na rasprodaji - rekao je Petrović.

Zakon

Zakonom o zaštiti potrošača u BiH definisano je da je trgovac rasprodaju proizvoda dužan objaviti na način uobičajen u mjestu prodaje.

- Proizvod na rasprodaji treba biti jasno i vidljivo označen cijenom prije i cijenom poslije sniženja. Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu od pet do 15, najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana