Turski paradajz slađi od domaćeg
BANjALUKA - Iako je za devet mjeseci prošle godine u BiH stiglo nešto manje povrća iz inostranstva, zabrinjava to što uvoz nije pratio pad potrošnje, što, prema riječima poljoprivrednika, pokazuje da su domaće trpeze i dalje zatrpane uvoznom hranom.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH za devet mjeseci prošle godine izvoz u sektoru povrća i prerađevina povrća iznosio je 18,9 miliona KM, što je za 11,4 odsto više nego u istom periodu 2019. godine, dok je uvoz iznosio 62,5 miliona KM, što je za 5,6 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.
- Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 30,4 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit u sektoru povrća i prerađevina iznosio 43,7 miliona KM - naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.
U plasmanu domaćeg povrća dominirali su svježi krastavci i kornišoni, te je u navedenom periodu izvezeno svježih kornišona u vrijednosti od 7,7 miliona maraka i svježih krastavaca 3,8 miliona maraka, a gotovo sve količine otišle su za Njemačku, Austriju i Sloveniju.
U Komori su naveli da uvozom i dalje dominiraju svježi paradajz i paprike, dodavši da je vrijednost uvoza tih proizvoda za devet mjeseci prošle godine iznosila 24 miliona KM. Na drugom mjestu je osušeni pasulj, čija je vrijednost uvoza iznosila 7,1 milion maraka, dok su na trećem mjestu smrznute mješavine povrća vrijednosti 4,4 miliona KM.
- Paradajz najviše uvozimo iz Turske i Albanije, kao i paprike, koje stižu iz Sjeverne Makedonije i Srbije - naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže za “Glas Srpske” da proizvođači kornišona sa ovakvim rezultatom imaju razloga za zadovoljstvo, ali da je i dalje previše tereta na leđima domaćih proizvođača koji muku muče s prekomjernim uvozom.
- Ono što nas zabrinjava jeste činjenica da je uvoz pao za oko pet odsto, a potrošnja poljoprivrednih proizvoda za više od 30 odsto, šest puta više, tako da uvoz uopšte nije pratio taj trend pada potrošnje. Teret pada otkupnih cijena i prekomjernog uvoza koji prouzrokuje višak domaćih proizvoda pao je na povrtare - rekao je Marinković.
Dodao je da je ovo još jedan od pokazatelja koliko je neophodno zaštititi domaću proizvodnju.
- Sektor proizvodnje mesa ima hronični problem već deset godina, i najugroženiji je, ali odmah iza su i povrtari, voćari i mljekari - upozorio je Marinković.
Sezonska zaštita
Stojan Marinković je rekao da domaće proizvođače muči i to što nema ni sezonskih ograničenja kada je riječ o uvozu.
- Jasno je nama da mi ne proizvodimo dovoljno za potrebe zemlje, ali bi nam mnogo značilo da se uvoz koliko-toliko redukuje bar u sezoni kada dospijevaju naši domaći proizvodi - rekao je Marinković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
