Trnovit put do vlastitog brenda, spas ino-partneri

Željka Kokot
Trnovit put do vlastitog brenda, spas ino-partneri

Banjaluka - Skupa sirovina koju nabavljaju na inostranom tržištu, manjak kvalifikovanog kadra i loš privredni ambijent otežavaju proizvodnju i razvijanje vlastitog brenda zbog čega se veliki broj firmi u RS primarno bavi lon poslovima za ino-partnere.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u Srpsku lani na obradu uvezena roba vrijedna 522,45 miliona, što je za 3,7 odsto manje u odnosu na 2014. kada je njena vrijednost dostigla 542,31 milion KM. Pad vrijednosti ulazne sirovine doveo je do smanjenja izvoza nakon obavljenog posla za jedan odsto. Prošle godine je nakon obrade izvezena roba vrijedna 869,79 miliona, dok je u 2014. vrijednost izvoza iznosila 878,6 miliona KM.

Lon posao se najčešće karakteriše kao obično iznajmljivanje radne snage i pogona, jer se sirovina za potrebe proizvodnje uvozi, dok se gotov proizvod izvozi unaprijed poznatom partneru. Ovu vrstu poslova najčešće obavljaju firme u metalskoj i industriji kože, obuće i tekstila koje za ino-partnera vrše usluge šivanja, krojenja, dorade ili montaže.

Direktor fabrike obuće "Sanino" iz Dervente Radovan Pazurević kaže da bi smanjenje obima obavljenih lon poslova bilo pozitivno samo u slučaju da su navedeni poslovi supstituisani izradom vlastitih proizvoda, dok u svakom drugom slučaju podrazumijeva smanjenje prihoda firmi.

- Firme koje se trenutno bave lon poslovima osuđene su na ovu poslovnu aktivnost jer smo raspadom bivše Jugoslavije izgubili izvozna tržišta - kaže Pazurević i naglašava da u većini firmi u Srpskoj nema ni na vidiku razvojnih projekata koji bi za cilj imali proizvodnju finalnog proizvoda i lansiranje vlastitog proizvoda.

Da bi pokrenuli proizvodnju sopstvenog brenda proizvođači su primorani da nabavljaju skupi repromaterijal na stranom tržištu čime domaći proizvod postaje preskup za nizak standard naših potrošača.

- Ne možemo stvarati vlastite brendove dok se u BiH ne razvije kompletna industrija koja bi nam obezbijedila sirovinu za naš finalni proizvod - kazao je Pazurević.

Predsjednik Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac ističe da neznatan pad vrijednosti obavljenih lon poslova ukazuje na smanjenje tražnje za pojedinim vrstama proizvoda, a ne na dugoročan trend.

- Naše firme bi trebalo da se više okreću proizvodnji vlastitog brenda, a da je to ostvarivo pokazuju primjeri modne kuće "Karmen lajn", fabrike donjeg veša "Ekskluziv" ili fabrike obuće "Bema" koja je prošle godine lansirala vlastiti brend cipela - kaže Grabovac.

Lon poslovi znatno zastupljeni

Velika zastupljenost lon poslova u Srpskoj vidljiva je iz podatka da su u 2015. godini proizvodi izvezeni nakon obavljene unutrašnje obrade u ukupnom izvozu učestvovali sa 34,6 odsto.

Vrijednost uvoza na finalnu obradu (miliona KM)

2015. 522,45

2014. 542,31

-3,7%

Vrijednost izvoza nakon finalne obrade (miliona KM)

2015. 869,79

2014. 878,6

-1%

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana