Suncokreti rijetkost na domaćim oranicama
BANjALUKA - Dešavanja u Ukrajini dovela su do deficita suncokretovog ulja na svjetskom nivou, što je ostavilo velike posljedice i na domaće tržište, jer je cijena litre dosegla skoro šest maraka, dok se domaći poljoprivrednici slabo odlučuju za uzgoj ove uljarice zbog veoma zahtjevne proizvodnje.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je BiH tokom prva dva mjeseca ove godine uvezla više od 5,1 milion litara ulja od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinisani ili nerafinisani u vrijednosti većoj od 14 miliona maraka. Kada je riječ o izvozu BiH je tokom januara i februara na strano tržište izvezla više od 3,8 miliona litara ulja u vrijednosti većoj od 10,1 milion maraka.
Podaci UIO svjedoče da je BiH lani uvezla više od 41,1 milion kilograma suncokretovog ulja, u vrijednosti većoj od 99,1 milion maraka. Na inostranom tržištu tokom 2021. godine završilo je više od 27,8 miliona kilograma domaćeg suncokretovog ulja u vrijednosti većoj od 64,6 miliona maraka.
Predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za “Glas Srpske” da je na području Semberije suncokretom zasijano veoma malo površina.
- To je oko 15 hektara. Nešto je rađeno za sjemensku kuću iz Novog Sada, a nešto je predato kompaniji “Bimal” Brčko, ali su to neznatne količine - rekao je Bakajlić.
Objasnio je da je to kultura koja se najmanje sije, jer je veoma zahtjevna, a poljoprivrednici su u lošoj situaciji i nemaju dovoljno radne snage.
- Slabo ko je ove godine rekao da će sijati suncokret, osim tih nekoliko ljudi koji i dalje pokušavaju izvesti sjeme za sjemensku kuću iz Novog Sada - kazao je Bakajlić. Riječ je, kako kaže, o neznatnim parcelama, do pet hektara svega, dok pšenice u Semberiji ima na površini od 18.000 hektara, a kukuruza od 22.000 do 23.000 hektara, a ostale su trave i povrće.
Dodao je da je prošla godina, koja je bila sušna, pokazatelj da se ljudi sve manje, a možda i uopšte ne upuštaju u uzgoj ove uljarice.
Izvršna direktorka Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas” da je više apsurd i pričati o konstantnim, a prije svega enormnim poskupljenjima.
- To što su veoma male površine zasijane suncokretom zasigurno znači da u ranijem periodu nismo dovoljno stimulisali domaću proizvodnju, a da jesmo cijena ulja bi sigurno sada bila dosta jeftinija na tržištu - kazala je Marićeva.
Litra ulja čija je cijena skočila sa dvije marke na šest maraka, kako kaže, nije priča o još jednom običnom poskupljenju, nego nečemu alarmantnom, poskupljenju od 300 odsto.
- Potrošačima će biti veoma teško da izdrže ovaj tempo koji je sada nametnut - kazala je Marićeva.
Objasnila je da oni koji se bave djelatnostima poput pekara, kojima su potrebne velike količine ulja, kupuju na kartone jer žele da kupe bar danas po nekoj jeftinijoj cijeni koja će biti sutra i veća.
- Uzimaju velike količine i to nestaje iz maloprodaje tako da će potrošači opet plaćati danak - rekla je Marićeva.
Margarin
Podaci UIO BiH pokazuju da je tokom januara i februara uvezen margarin u količini većoj od 1,4 miliona kilograma “teških” više od 4,9 miliona maraka. Kada je riječ o izvozu BiH je za prva dva mjeseca ove godine izvezla 61.833 kilograma margarina u vrijednosti od 170.053 maraka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
