Strateški značaj Južnog toka raste
MOSKVA/BEOGRAD - Upozorenje ruskog premijera Vladimira Putina da bi Rusija ponovo mogla da obustavi tranzit gasa za Evropu preko ukrajinske teritorije, ukoliko Kijev ne bude izvršio svoje finansijske obaveze, iznova je u prvi plan stavilo izgradnju alternativnih gasovoda "Sjeverni tok" i "Južni tok", ocijenjeno je juče u Moskvi, prenio je Tanjug.
Putin je, naime, prilikom posjete Finskoj, u srijedu, otvoreno stavio do znanja finskoj i međunarodnoj javnosti da će ruska kompanija "Gasprom" isporučivati svojim kupcima samo onaj gas koji bude uredno plaćen, uz napomenu da Ukrajina, kao tranzitna zemlja, ima "velike probleme" u redovnoj isplati tog energenata.
Putin je iskoristio boravak u Finskoj i da bi "omekšao" stav tamošnjih čelnih političara povodom izgradnje dijela gasovoda "Sjeverni tok", koji bi trebalo da ide, djelimično, trasom po dnu Baltičkog mora u Finskom zalivu.
Kada se završi postavljanje cjevovoda do baltičke luke Viborg, preostali dio gasovoda treba da ide po dnu Baltika do njemačke obale, a zatim će se povezati sa panevropskom gasovodnom mrežom, navodi moskovska štampa.
Poslije završetka prve faze "Sjevernog toka", Evropa bi kroz taj gasovod trebalo godišnje da dobija 27,5 milijardi kubika gasa, a nakon postavljanja još jednog, paralelnog, cjevovoda kapacitet tog energetskog objekta će se, do sredine naredne decenije, duplirati.
Kad je riječ o izgradnji "Južnog toka", strateški značaj tog međunarodnog gasovoda je značajno porastao nakon što su se glavni učesnici u tom projektu sporazumjeli prošlog mjeseca u Sočiju da njegov kapacitet uvećaju na oko 64 milijarde kubnih metara godišnje.
Realizacijom "Južnog toka", čija prva faza bi trebalo da se završi u narednih pet godina a druga do 2017, kao i prethodnim završetkom svih planiranih radova na projektu "Sjeverni tok", Rusija bi mogla, kako su ukazali njeni energetski specijalisti, godišnje da otprema u Evropu, posredstvom ta dva gasovoda, oko 117 milijardi kubika gasa, što je približno sadašnjem kapacitetu ukrajinskih cjevovoda za prenos tog energenta.
Na taj način bi ukrajinski cjevovod za transport gasa u Evropu izgubio sadašnji strateški značaj, dok bi se uloga tranzitnih zemalja, među kojima je kad je riječ o gasovodu "Južni tok" i Srbija, znatno poveća.
Devizni priliv
Srbija će, prema riječima domaćih energetskih stručnjaka, učešćem u realizaciji "Južnog toka" ne samo trajno riješiti problem urednog snabdijevanja gasom, već i osigurati godišnji devizni priliv, na ime ubiranja takse za transport plavičastog goriva do drugih kupaca na Balkanu i srednjoj Evropi, od približno 200 miliona evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
