Strani kapital bježi sa berze
Banjaluka - Vlasnici hartija od vrijednosti iz inostranstva ove godine su znatno povećali prodaju na Banjalučkoj berzi, dok je obim ulaganja smanjen u još većem obimu.
Nerezidenti, odnosno fizička i pravna lica sa sjedištem izvan BiH, prodali su za 11 mjeseci posredstvom Banjalučke berze hartije od vrijednosti za 49,72 miliona KM. Podaci Centralnog registra hartija od vrijednosti pokazuju da taj iznos čini 36,78 odsto ukupne prodaje hartija od vrijednosti u Srpskoj. Vrijednost hartija koje su prodali stranci povećana je za čak 22,74 miliona KM u odnosu na isti lanjski period, kada su nerezidenti inkasirali 26,98 miliona KM. Posmatrano po mjesecima nerezidenti su ostvarili najveću prodaju u septembru, kada su inkasirali 17,87 miliona i u maju kada su prodali hartije vrijedne 13,9 miliona KM.
Stranci su za 11 mjeseci ove godine kupili hartije od vrijednosti za 33,5 miliona KM, što čini 24,76 odsto ukupne kupovine. Njihovo ulaganje u hartije od vrijednosti smanjeno je na godišnjem nivou za 31,62 miliona KM. Najveći obim kupovine od 17,87 miliona KM registrovan je u septembru, dok je maj na drugoj poziciji sa 4,31 milion. Najveći pojedinačni slučaj ulaganja bilo je preuzimanje paketa akcija "Cepter fonda" iz Banjaluke, za koje je austrijski investitor Georg Taler izdvojio deset miliona KM.
Direktor Banjalučke berze Milan Božić kaže da je trend stranih ulaganja u domaće hartije od vrijednosti i dalje stabilan.
- Stranci ipak za nijansu više ulažu nego što prodaju. Ne može se reći da je prisutan stalni trend pada zainteresovanosti stranih ulagača za naše hartije od vrijednosti - istakao je Božić i dodao da su promjene vlasničke strukture Nove banke i "Cepter fonda" posebno uticale na vrijednost i strukturu prometa nerezidenata.
Politička i ekonomska situacija i stepen razvijenosti finansijskog tržišta ključni su parametri koji utiču na odluke stranih investitora da li da ulažu, ali i da zadrže kapital na tržištu. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da investitori imaju skromno povjerenje u naše tržište kapitala.
- Naša berza se još nije dovoljno oporavila nakon krize 2008. godine, koja je učinila da se trgovina svede na emisije državnih hartija od vrijednosti. Strani investitori ne osjećaju finansijsku sigurnost na našem tržištu i teško se odlučuju na kupovinu ili poput domaćih biraju sigurne hartije od vrijednosti sa manjim prinosima - kaže Pavlović i dodaje da je potrebno privući više velikih investitora, odnosno investicionih fondova.
Ukupan promet
Ukupan promet hartijama od vrijednosti u Srpskoj za 11 mjeseci dostigao je 135,2 miliona KM i manji je za 38,64 miliona u odnosu na isti period 2014. godine, kada je iznosio 173,84 miliona.
KUPOVINA NEREZIDENATA (miliona KM)
2015. 33,50
2014. 65,12
PRODAJA NEREZIDENATA (miliona KM)
2015. 49,72
2014. 26,98
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
