Štednja u bankarstvu RS

Glas Srpske
Štednja u bankarstvu RS

Kulturu štednje u našim prilikama treba posmatrati u svjetlu društvenog raslojavanja, u kojem je znatno manje onih koji mogu da štede, od onih kojima pretekne za odgođenu potrošnju

OSIM što pokazuje povjerenje građana i privrede, rast štednje u banci dokaz je da ona ima dobar rejting, sigurnu depozitnu strukturu i kvalitetne izvore finansiranja, rekao je za naš list direktor banjolučke "Komercijalne banke" Srđan Šuput. Primjetno dugogodišnje povećanje štednje građana u poslovnom bankarstvu Srpske je više nego zadovoljavajuće, smatra direktor "NLB Razvojne banke" Radovan Bajić. Kulturu štednje u našim prilikama treba posmatrati u svjetlu društvenog raslojavanja, u kojem je znatno manje onih koji mogu da štede, od onih kojima pretekne za odgođenu potrošnju. Nakon neslavne garancije za staru deviznu štednju bivše države, odnosno izgubljenog povjerenja stanovništva u zvanične institucije, prvenstveni cilj osiguranja depozita kod nas je vraćanje povjerenja građana i privrede u državne institucije i finansijski sistem zemlje. U ukupnim depozitima bankarskog sektora, učešće štednje stanovništva je drugo po značaju, odmah iza matičnih banaka. Već iz toga je jasna njena uloga i značaj, ne samo za štedišu i banku, nego i društvo u cjelini. Ne kaže narod bez osnova da je "štednja oslonac i za doba i za nedoba". Krajem prvog polugodišta ove godine, štednja stanovništva bilježi rast od 14 odsto. Od ukupne, oročena štednja iznosi 449 miliona ili 71 odsto i ima stopu rasta od 13 odsto, a štednja po viđenju je 183 miliona ili 29 odsto i ima stopu rasta od 16 odsto. Sve veće učešće oročene štednje rezultat je vraćanja povjerenja u bankarski sistem zemlje. - Dugoročni depoziti odlična su baza za kreditiranje privrede i stanovništva. Depoziti koje prikupi, jeftiniji su izvor za banku, nego novac koji se uzima na inostranim tržištima ili od matičnih banaka - istakao je Šuput. Kreditna funkcija jedna je od osnovnih funkcija u poslovanju banaka i rast ukupnih kredita najtemeljniji je pokazatelj povećanja obima poslovanja svake banke pojedinačno i sektora u cjelini. Prema polugodišnjim pokazateljima poslovanja bankarskog sektora Agencije za bankarstvo Republike Srpske, krediti stanovništvu iznose milijardu i 503 miliona maraka i veći su za 223 miliona maraka ili 17 odsto u odnosu na lani. Odnos kredita i štednje građana pokazuje da krediti brže rastu od štednje, tako da su plasmani stanovništvu pokriveni sa 61 odsto štednjom građana. Ako se uzmu u obzir i tekući računi, stopa pokrivenosti dostiže 82 odsto. Ovo su zvanični podaci regulatorne institucije zadužene za kontrolu rada bankarskog sektora kod nas. U nastojanju da relaciju štednje i kreditiranja stanovništva, kao dio poslovne politike bankarskog sektora, sagledamo na nivou pojedinih banaka, zatražili smo podatke o štednji i kreditiranju stanovništva od nekoliko banaka koje već godinama rade na našim prostorima. S obzirom na to da još nije završena revizija devetomjesečnog poslovanja, ostavili smo bankama izbor vremenskog preciziranja podataka za javnost, s tim da oni ne budu stariji od šestomjesečnih iz ove godine. U "Hipo Alpe-Adria banci", sa 31. avgustom, ukupna štednja stanovništva iznosi 257 miliona, od koje je više od polovine oročena, a ukupni krediti stanovništvu 444 miliona maraka. U odnosu na isti period prošle godine, štednja je porasla za 51 odsto, a krediti za 23,4 odsto. Prema nerevidiranim devetomjesečnim podacima, u "NLB Razvojnoj banci" štednja stanovništva iznosi 258 miliona, više od polovine je oročena, a krediti građanima 210 miliona maraka. Takođe prema nerevidiranim pokazateljima, krajem septembra ove godine, na nivou banjolučke "Komercijalne banke", koja na našim prostorima radi tek nešto duže od godinu dana, štednja stanovništva iznosi 22 miliona, a plasmani 54 miliona maraka. Za devet mjeseci ove godine u "Novoj banjalučkoj banci" štednja građana bilježi sto miliona, više od polovine je oročena, a krediti stanovništvu iznose 133 miliona maraka. Od "Rajfajzen banke" nismo uspjeli dobiti iznose, jer s njima ne izlaze "u javnost", već procentualne pokazatelje kretanja štednje u odnosu na prethodnu godinu, bez podataka o kreditiranju stanovništva. Prema dobijenim podacima, u ovoj banci registrovano je povećanje štednje stanovništva za 17 odsto, od čega je 80 odsto dugoročnog karaktera. I dok je većina banaka na našim prostorima otvorena pred javnošću i spremna za saradnju, još uvijek ima i onih koje zaziru od predočenja i najobičnijih pokazatelja bankarskog poslovanja. Kako inače objasniti da tražene podatke nismo dobili od dvije banke, koje već godinama rade na prostoru Republike Srpske. Već iz dobijenih podataka uočljivo je da se banke i pojedinačno uklapaju u rezon bankarskog poslovanja na republičkom nivou, s tim da kod "NLB Razvojne banke" imamo odstupanje gdje je štednja veća od plasmana stanovništvu. Kada je riječ o sigurnosti uloženih para u banke, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavica Injac je rekla da bi bilo dobro da građani vode računa o poslovanju banke u koju ulažu, a ukoliko su u pitanju veći štedni ulozi preporučuje štednju u više banaka. N. RISOJEVIĆ NOVČANI ZAVOD Nastanak štednih ustanova na našim prostorima vezuje se za osnivanje Novčanog zavoda za trgovinu i obrt 1911. godine, koji je kasnijim transformacijama prerastao u sresku, komunalnu, a zatim kreditnu banku, a ona u poslovnu jedinicu sistema "Privredne banke Sarajevo". Istupanjem iz ovog sistema krajem 1989. godine, osnovana je "Banjalučka banka", koja danas posluje pod nazivom "Nova banjalučka banka". Inače, od republičke Agencije za bankarstvo dozvolu za rad danas ima deset poslovnih banaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana