Stabilna ekonomija uslov za EU

Glas Srpske
Stabilna ekonomija uslov za EU

BRISEL - Ekonomska bezbjednost i stabilnost je novi uslov koji je "grčka kriza" nametnula za ulazak novih članica u Evropsku uniju, javila je Beta.

Srbija i druge zemlje regiona moraju zato još marljivije da prionu na reforme i naročito sređivanje svojih budžeta i državnih troškova, jer je to jedini način da se u otežanim okolnostima i s perspektivom da će proširivanje možda teći nešto sporije, "kvalifikuju" kao kandidati za članstvo.

U krugovima EU preovlađuje to mišljenje, a potpredsjednik grupe socijalista u Evropskom parlamentu Hanes Svoboda čak smatra da će, zbog potrebe da se krizom pogođena Unija iznutra preuredi i stabilizuje i nepovoljnog razvoja u većini zemalja zapadnog Balkana, ionako uočljiv otpor, posebno u Njemačkoj, prema ulasku novih članica u EU, dovesti do toga da taj proces za neko vrijeme zastane.

I da "možda jedino Hrvatska bude puštena" u Evropu. Dosad je Evropska unija na zapadni Balkan uvijek gledala prvenstveno sa stanovišta svoje bezbjednosti.

Sad je kriza Grčke i evra nametnula članicama EU apsolutnu potrebu da najprije odbrane evro.

- U ovom času su svi u EU zaokupljeni očuvanjem stabilnosti Evrope. Sad nije povoljan trenutak da se u Briselu razgovara o povećanju budžeta za Srbiju, odnosno "novoj solidarnosti prema zemljama koje nisu članice EU - rekao je potpredsjednik srpske vlade Božidar Đelić, koji je nedavno posjetio Brisel.

Đelić je na primjedbe u Evropskoj komisiji da zemlje zapadnog Balkana, uz probleme zaduživanja, moraju da riješe strukturne probleme slabog privrednog rasta i izvoza, uzvratio da Srbija upravo zato odlučno namjerava da se uključi u "dijalog o strategiji unutar Evropske unije".

Prezaduženost

U Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu, a i Odboru za spoljnu politiku njemačkog parlamenta misle da će morati ozbiljno da se pozabave hrvatskom prezaduženošću i ranjivošću precijenjene kune.

Privrede Hrvatske i Srbije čine zajedno oko 70 ekonomija zapadnog Balkana, ove godine Vladi u Zagrebu stiže devet milijardi evra otplate duga, dok Srbija i dalje spoljnom pomoću mora da popunjava budžet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana