Šta nam blokčejn tehnologija omogućava kao korisnicima?

Jovana Diljević
Šta nam blokčejn tehnologija omogućava kao korisnicima?

Obzirom da smo priču o virtuelnim (kripto) valutama započeli sa Bitkoin-om, priču o blokčejn tehnologiji ćemo takođe započeti bitkoinovim blokčejnom.

Tehnologija distribuirane javne knjige (evidencije) odnosno blokčejn tenologija predstavlja jedinstveni registar svih transakcija koje su se desile u sistemu Bitkoina. Posmatrajući ovu definiciju zaključili bismo – pa blokčejn tehnologija nije ništa spektakularno, jer i bilo koji drugi sistem putem kojeg se vrše plaćanja vodi evidenciju tih transakcija i smiješta ih u svoju bazu podataka; Upravo suprotno. A, hajde da otkrijemo i koji su to razlozi zbog kojih je blokčejn tehnologija jedna od najvećih inovacija u pogledu sistema plaćanja.

Pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom – šta je dozvoljeno?

Kao prvo, i najvažnije, najveća vrijednost blokčejn tehnologije je upravo način slanja i skladištenja informacija o transakcijama. Sam pojam blokčejn sastoji se od dvije riječi koje prevedeno sa engleskog jezika znače: blok i lanac. Dakle, ako bukvalno prevodimo, blokčejn predstavlja lanac blokova.

U koliko posmatramo kretanje transakcija kroz blokčejn mrežu, zaključićemo da se svaka pojedinačna transakcija pakuje u virtuelne blokove koji se dodaju u lanac, koji su međusobno povezani kriptografijom. Upravo ova osobina predstavlja najvažniju osobinu blokčejna, a to je nepromjenjivost podataka koji su upisani u blokčejn. Sama činjenica da se jednom uneseni podaci u blokčejn ne mogu promijeniti bez da se promijeni i sadržaj svih blokova, pruža sigurnost korisnicima da su mogućnosti za malverzacije skoro pa nepostojeće.

Kao drugo, bitkoin je decentralizovan, tako da ne postoji centralni server (ili slično) koji služi za povezivanje korisnika. Svi korisnici blokčejna su povezani u peer-to-peer mrežu, a svaki korisnik predstavlja jedan čvor te mreže. Dakle, svaki korisnik ima svoju bitkoin adresu, privatni i javni ključ. U koliko bismo blokčejn tehnologiju poredili sa klasični platnim sistemima komercijalnih banaka, bitkoin adresa bi predstavljala broj vašeg računa u banci (koji je javan) a privatni ključ bi predstavljao pin kod koji koristite za verifikaciju plaćanja. Razlika ova dva sistema je u tome što, npr. kada izgubite pin kod kojim verifikujete plaćanja sa transakcionog računa – banka će vam izdati novi, Ali, u koliko izgubite privatni ključ vaše blokčejn adrese – izgubili ste i pristup svim bitkoinima koje imate na njemu, iako oni u sistemu i dalje postoje, ali im niko ne može pristupiti bez privatnog ključa.

Kratki istorijski osvrt i novi oblici digitalne imovine

Često možemo čuti kako je bitkoin sistem – sistem bez posrednika – što je netačna informacija.

Činjenica je da kod ovih transakcija ne postoji posrednik u klasičnom tumačenju – kao neko ko izvršava našu transakciju i za to uzima proviziju, ko može da zamrzne sredstava ili odloži uplatu, ali svi korisnici blokčejn tehnologije su zapravo posrednici. Svaki korisnik predstavlja čvorište u mreži koje provjerava informaciju o transakciji (npr. da li na adresi pošiljaoca ima dovoljno bitkoina za obavljanje transakcije?, da li je validna adresa primaoca?, da li je validan potpis pošiljaoca? itd.) i prosljeđuje je dalje, sve dok nije potpuno provjerena od strane svih učesnika u mreži. Tek tada se ona upisuje u blokčejn mrežu.

Bitno je napomenuti da sve bitkoinove transakcije javne, a karakteriše ih:

1. Blokčejn je javan i svako mu može pristupiti, putem brojnih servisa za pregled istih, najpoznatiji je blokchain.info;

2. Svako može da učestvuje u kreiranju blokova blokčejn mreže – popularno nazvano „rudarenje“;

3. Svako može da vrši transakcije u blokčejn sistemu. Sve što je potrebno je da preuzmete aplikaciju nekog od digitlanih novčanika za trgovinu kriptovalutama.

Da zaključimo, jednostavnost korištenja, trgovina „bez posrednika“ i sigurnost su ono što karakteriše blokčejn mrežu, te su baš ove karakteristike ključne za stvoreno povjerenje u blokčejn tehnologiju (iako za njeno funkcionisanje ne garantuje država) kao i za svakodnevni porast broja korisnika, a samim tim i broja transakcija.

Autorski tekst advokata Jovane Diljević

Napomena: Tekst ne predstavlja pravni savjet, već lični stav autora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana