Šta donosi Zakon o razvoju malih i srednjih preduzeća
BANjA LUKA - Cilj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća RS, koji je nedavno usvojen, je jačanje saradnje entiteta sa lokalnim agencijama za razvoj ovakvih preduzeća.
Ovo je istakao direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Nikola Vukmirović.
- Opštine će finansirati lokalne agencije, dok će Republika Srpska i Federacija BiH biti zadužene za koordinaciju njihovog rada i usklađivanje sa Strategijom o radu malih i srednjih preduzeća - naglasio je Vukmirović.
Naglasio je da je Zakonom o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske i Fondu za razvoj i zapošljavanje RS predviđeno da finansiranje razvojnih projekata u Srpskoj obavlja Investiciono-razvojna banka RS, odnosno Fond za razvoj i zapošljavanje.
IRB i Fond treba da znaju u kakav projekat ulažu, odnosno da li je riječ o klasterima, preduzetničkim inkubatorima ili tehnološkim parkovima.
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća definisani su i osnovni oblici preduzetničke infrastrukture, odnosno šta su klasteri, preduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi - pojasnio je Vukmirović.
Ovim zakonom, dodao je, unaprijediće se saradnja sa lokalnim agencijama kako bi konkurisali za projekte iz fondova Evropske unije.
- Manja preduzeća su ekonomski isplativija, što znači da veći broj malih preduzeća, i to onih koja su definisana pomenutim Zakonom, predstavlja veću mogućnost za dobijanje novca iz navedenih fondova - rekao je Vukmirović.
Prema njegovim riječima, veliki broj evropskih fondova prvenstveno je namijenjen za podsticaj nauke i privrede, ali i za podsticaj manjeg biznisa.
- Zato smo organizovali i seminar “Fondovi EU - Kako doći do sredstava za projekte” na kojem smo sve učesnike upoznali sa osnovnim principima konkurisanja, a takođe, objašnjeno im je i šta donosi novi Zakon o malim i srednjim preduzećima - naglasio je Vukmirović.
Osnovna djelatnost preduzetničkih inkubatora, dodao je on, je pružanje usluga stavljanjem na raspolaganje, uz naknadu ili bez naknade, poslovnog prostora, administrativnih, tehničkih i drugih usluga novoosnovanim privrednim društvima, preduzetničkim radnjama ili inovacionim organizacijama, najduže pet godina od njihovog osnivanja.
- Klasteri predstavljaju grupe preduzeća, preduzetnika i pratećih institucija koji su međusobno povezani u odnosima kooperacije, kupovine i prodaje i koji dijele istu ili sličnu infrastrukturu, klijente i vještine, a čije veze poboljšavaju konkurentnost članova klastera kao i cijele grupe - naglasio je Vukmirović.
Istakao je da su tehnološki parkovi oblici preduzetničke infrastrukture koji u okviru definisanog prostora i odgovarajuće opreme obavljaju povezivanje naučnih i istraživačkih institucija sa preduzećima radi prenosa tehnologija i sprovođenja inovacija.
Takmičenje za najbolju poslovnu ideju
Takmičenje za najbolju poslovnu ideju koje je u Banjoj Luci počelo 1. juna 2008. godine otvoreno je 60 dana, dok je u Istočnoj Hercegovini počelo 15. juna i traje 60 dana. Cilj ovog projekta je motivisanje i edukacija onih koji žele da pokrenu vlastiti posao.
- Na ovaj način nastojimo da mladim, obrazovanim ljudima, pomognemo u ostvarivanju nekih njihovih želja i ciljeva - izjavio je viši stručni saradnik Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Vladimir Ćorda.
Prema njegovim riječima, Univerzitet u Banjoj Luci će za potrebe realizacije ovog projekta izdvojiti četiri kancelarije u okviru Univerzitetskog preduzetničkog centra, dok će Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća finansirati realizaciju četiri najbolje ideje.
- Na području Istočne Hercegovine, takmičenje za najbolju poslovnu ideju “Izbor najbolje poslovne ideje iz oblasti omladinskog preduzetništva” realizuju RARS iz Banje Luke i Agencija za razvoj opština Istočne Hercegovine - naveo je Ćorda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.