Srpska u sredini na skali u potrošnji antibiotika
BANjALUKA - Republika Srpska je jedna od zemlja koja se nalazi u sredini skale evropskih zemalja prema potrošnji antibiotika, podaci su Instituta za javno zdravstvo.
"Potrošnja antibiotika u Republici Srpskoj u odnosu na druge zemlje evropskog regiona približna je prosječnoj evropskoj potrošnji i iznosi oko 18 definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika kada se prati unazad desetogodišnji period", rekla je novinarima Ljubica Bojanić iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Ona je navela da potrošnju antibiotika u Srpskoj na godišnjem nivou prati Služba za farmaciju prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ i izražava u definisanim dnevnim dozama na hiljadu stanovnika za vanbolničku potrošnju, dok se za bolničku potrošnju izražava na 100 bolesničkih dana.
Vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Bojan Đenić rekao novinarima prije početka okruglog stola o temi "Jačanje djelovanja protiv antimikrobne rezistencije" da je Republika Srpska donošenjem zakonskih rješenja prepoznala problematiku kontrole potrošnje medikamenata.
Đenić je naveo da je antimikrobna rezistencija, prema podacima EU, odgovorna za više od 35.000 smrtnih slučajeva u toku godine u Evropi.
"Određeni podaci nam govore da bi se do 2050. godine u cijelom svijetu taj broj na godišnjem nivou mogao popeti čak do 10 miliona", rekao je Đenić.
Pomoćnik ministra za farmaciju u Ministartvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Vesna Vipotnik istakla je važnost ove teme i zajedničkog rada u okviru svih tema koji obuhvata antimikrobna rezistencija.
"Antimikrobna rezistencija predstavlja danas globalan izazov i ona zahtijeva koordinisanu saradnju svih sektora kako bi zadržali efikasnost antimikrobnih sredstava, ali i zadržali javno zdravlje", navodi Vipotnikova.
Ona je napomenula da skupovi poput današnjeg imaju mnogo važnih faktora, ističući da je najvažnije da se pošalje poziv svim relevantnim institucijama, zdravstvenim radnicima, pacijentima i društvu u cjelini da preuzmu odgovornost i da se zajednički djeluje u borbi protiv antimikrobne rezistencije.
"Antimikrobna rezistencija predstavlja jednu od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane, ali i razvoju. Zloupotreba antimikrobnih sredstava, odnosno prekomjerna upotreba antimikrobnih sredstava kod biljaka, životinja i ljudi dovodi do širenja antinikrobne rezistencije širom svijeta", rekla je Vipotnikova.
On je dodala da su multisektorska saradnja i partnerstvo kroz različite aktivnosti, ali i politička podrška ključni u borbi protiv antimikrobne rezistencije.
"Odgovor koji daje SZO kroz jedinstven pristup zdravlju može da spasi živote, ali i osigura budućnost od patogena koji su otporni na lijekove, odnosno osigura efikasnost antimikrobnih sredstava za generacije koje dolaze", rekla je Vipotnikova.
Ona je navela da je Republika Srpska po potrošnji antibiotika na sredini skale i da nije kritična, ali da se moraju preduzeti koraci i reagovati, pogotovo poslije pandemije kovida.
Regionalni savjetnik SZO za antimikrobnu rezistenciju Danilo Lo Fo Vong rekao je da već dugo godina radi na antimikrobnoj rezistenciji, ističući da u novije vrijeme ovoj temi mnogo više pažnja pridaje javnost, ali i politika.
"Sa tehničkog nivoa, mi već dugo radimo u Republici Srpskoj i BiH i primijetno je da je potrebno preduzeti još veće korake", rekao je Lo Fo Vong.
On je najavio da će se u septembru svjetski lideri okuputi u Generalnoj skupštini UN gdje će razgovarati o antimikrobnoj rezistenciji, čime će se dati mnogo više na značaju toj temi.
Lo Fo Vong je naveo da je "kovid sve nekako zaustavio" i da je posao koji se tiče animikrobne rezistencije u neku ruku bio malo zaustavljen.
U Institutu za javno zdravstvo navode da je Svjetska zdravstvena organizacija 2019. godine proglasila antimikrobnu rezistenciju jednom od 10 najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju sa kojima se čovječanstvo suočava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
