Spasonosni fond EU raste na bilion evra

Jačanje Fonda za spasavanje potez je koji je zona evra koja okuplja 17 zemalja spremna da povuče kako bi zaustavila dužničku krizu koja prijeti da zahvati još neke države Starog kontinenta.

Njemački parlamentarci su otkrili da bi kapaciteti fonda mogli da budu povećani na više od jednog biliona (hiljadu milijardi) evra, navodi se u dokumentu do kojeg je došla agencija AP.

Dokument pokazuje da zona evra želi da taj svoj fond koji sada iznosi 440 milijardi evra, ojača nudeći kupcima državnih obveznica osiguranje od eventualnih gubitaka i privlačeći kapital privatnih investitora i država.

Vlade zone evra se nadaju da će pojačan Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) moći da zaštiti zemlje kao što su Italija i Španija od dužničke krize. Da bi to postigao, Fond mora biti veći.

Vodeći njemački opozicioni poslanici koji su u ponedjeljak obavijestili kancelara Angelu Merkel o tome, kažu da će kreditna sposobnost Fonda biti pojačana za "više od hiljadu milijardi evra".

Ali, nacrt dokumenta radne grupe zone evra, koji je Vlada Njemačke u ponedjeljak razmotrila sa ključnim poslanicima, ne predviđa cifru za jačanje Fonda, već naglašava da će se cifra utvrditi "poslije kontakta sa potencijalnim investitorima" i agencijama za kreditni rejting.

Zbog značaja tog poteza, poslanici stranke Angele Merkel su predložili da promjenu danas odobri parlament, a za sada izgleda da će većina njemačkih poslanika to prihvatiti - svega nekoliko časova prije nego što samit EU u Briselu utvrdi nova pravila za EFSF.

Pojačanje EFSF je jedan od tri dijela plana zone evra za rješavanje krize. Druga dva dijela su smanjenje duga Grčke tako da se ona rastereti, i da se banke primoraju da nađu više novca da bi nadoknadile gubitke na grčkom dugu i izvukle se iz finansijske krize.

Obveznice

Smanjenje prinosa obveznica koje izdaju problematične zemlje zone evra je ključni korak za suzbijanje širenja dužničke krize jer je spiralni rast prinosa dužničkih obveznica Grčke, Portugalije i Irske izbacio te zemlje sa tržišta kapitala što je primoralo zonu evra da im da hitne pozajmice.

Bilo kakva pomoć Fonda zemljama-članicama bi, međutim, došla uz čvrste obaveze i "odgovarajuće nadgledanje i nadzor", piše u dokumentu.

Grčka, na primjer, mora da sprovede teške mjere štednje u zamjenu za prošlogodišnju pomoć od 110 milijardi evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.