Spas za evrozonu, raskol za Evropu
BRISEL - Lideri EU poslije maratonskih razgovora u Briselu postigli su saglasnost o striktnijim promjenama budžetskih pravila u evrozoni, ali nisu uspjeli da se dogovore o promjenama evropskog Sporazuma između svih 27 članica, što znači da će eventualni dogovor obuhvatati samo članice evrozone, a da će ostale moći, ukoliko to žele, da se pridruže.
Lideri 23 članice Unije su se složili oko primjene strožih fiskalnih mjera i time se u suštini odrekli dijela suvereniteta, revidirajući osnovni sporazum EU, prenose agencije.
Francusko-njemački plan naišao je na otpor Velike Britanije i Mađarske, pa će se sve odluke odnositi samo na 17 članica evrozone, uz moguće uključenje još šest država.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi rekao je u petak, poslije sastanka 27 lidera, da će grupa od 17 zemalja evrozone i još šest država Unije zaključiti sopstveni sporazum radi zaštite zajedničke evropske valute.
Za takav ishod ključan je bio stav Velike Britanije koja je, iako ne koristi evro, zatražila izuzeće iz primjene strožih finansijskih pravila, a premijer te zemlje Dejvid Kameron rekao je da sporazum na nivou Unije "nije u interesu Britanije".
Ocjenjujući Kameronove riječi Sarkozi je rekao da "to nije moglo biti prihvaćeno zato što nedostatak regulative izaziva sadašnje probleme".
Njemački kancelar Angela Merkel rekla je da će odluke koje su donijete na samitu imati za rezultat povećani kredibilitet evrozone.
- Uvijek sam govorila da je potrebno da 17 država evrozone povrate kredibilitet. Mislim da to može da se desi i desiće se sa ovim odlukama - rekla je Merkelova poslije samita.
Prema njenim riječima, postignut je "veoma, veoma važan rezultat, zato što su izvučene pouke iz prošlosti".
Njemačkoj kancelarki u pozitivnoj ocjeni sporazuma pridružio se i direktor Evropske centralne banke Mario Dragi koji je pozdravio rezultat samita kao "veoma dobar ishod" za evro.
Za većinu zemalja EU - među kojima nema Britanije i Mađarske, kao i Češke i Švedske koje su zasad neopredijeljene - sporazum će značiti uvođenje strožih fiskalnih pravila radi suzbijanja dužničke krize.
Dogovoreno je da članice vode strožu fiskalnu politiku, a uvode se automatske sankcije za one koji naruše odredbe o deficitu u zoni evra. Pored toga, uvodi se i novo fiskalno pravilo o uravnoteženim budžetima koje će biti uneseno u nacionalne ustave, a novi sporazum trebalo da bude spreman do marta.
Takođe, na samitu je dogovoreno da počne da funkcioniše stalni interventni stabilizacioni fond (Mehanizam evropske stabilnosti), u kojem bi bilo 500 milijardi evra.
Kako ocjenjuje agencija Asošijeted pres, neuspjeh da se postigne sporazum na nivou cijele Unije u najvećem dijelu je odraz duboke podjele između Francuske i Njemačke sa jedne strane i Velike Britanije sa druge.
Jedan neimenovani diplomata u Briselu ocijenio je da različiti stavovi i podijeljenost Unije povećava mogućnost da Evropa, kako je rekao, nastavi "na dva kolosijeka", prenosi Rojters.
Berze
Berze u svijetu su padom vrijednosti akcija reagovale na vijest iz Brisela jer investitori sumnjaju u zaustavljanje finansijske krize u Evropi. Cijena sirove nafte pala je ispod 98 dolara dok je dolar ojačao naspram evra i jena.
Izlazak iz EU
Finansijska kriza ne bi trebalo da egzistencijalno ugrozi EU, ali će je promijeniti jer će Velika Britanija vjerovatno izaći iz Unije, rekao je voditelj televizijskog programa "Hronika Bijele kuće" Luelin King.
- U slučaju Velike Britanije ona će vjerovatno izaći iz Unije i mislim da bi London to trebalo da učini, jer Britanija nikada nije svesrdno prihvatila tu ideju. Ona u stvari ne želi da bude samo dio nekog drugog velikog entiteta, osim sopstvenog Ujedinjenog kraljevstva, i teško se miri sa činjenicom da je u EU samo jedna od 27 članica - istakao je King.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
