Slaven Dujaković, direktor Agencije za osiguranje RS, za Glas Srpske: Tržište osiguranja raste, problem nelojalna borba

Željka Kokot
Slaven Dujaković, direktor Agencije za osiguranje RS, za Glas Srpske: Tržište osiguranja raste, problem nelojalna borba

Tržište osiguranja je, uprkos negativnim tendencijama u drugim segmentima finansijskog tržišta i njihovom uticaju, sačuvalo stabilnost i nastavilo da raste. Kao posljedica jake konkurencije mogu se očekivati novi oblici nelojalnog ponašanja na tržištu obaveznih osiguranja. Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Agencije za osiguranje RS Slaven Dujaković.

 

 

* GLAS: Kako ocjenjujete stanje na tržištu osiguranja RS od početka godine?

DUJAKOVIĆ: Tržište osiguranja je, uprkos negativnim tendencijama u drugim segmentima finansijskog tržišta i njihovom uticaju, sačuvalo stabilnost sa stanovišta mogućnosti ispunjavanja preuzetih obaveza iz ugovora o osiguranju i ostvarenog rezultata. Osiguravajuća društva su u prvom tromjesečju ostvarila dobit u iznosu od 6,5 miliona, a nastavljen je trend rasta obračunate premije koja je iznosila 45 miliona KM. Rast tržišta je u najvećoj mjeri generisan iz rasta premije osiguranja od autoodgovornosti.

* GLAS: Šta pokazuju kontrole poslovanja osiguravajućih društava s obzirom na to da je ranije bilo optužbi da neka od njih koriste dampinške cijene prilikom prodaje polisa obaveznog osiguranja od autoodgovornosti?

DUJAKOVIĆ: Agencija u skladu sa zakonskom regulativom obavlja kontinuirani nadzor, odnosno redovne i vanredne kontrole društava za osiguranje. Vanredne kontrole obavljamo na osnovu saznanja Agencije ili prijave o nepravilnom ili nezakonitom poslovanju ili postupanju učesnika na tržištu osiguranja. Ipak, zakon nas sprečava da javno objavljujemo podatke o nalazima kontrola i izrečenim nadzornim mjerama pojedinim društvima.

* GLAS: Na koji način društva vrše te prevare?

DUJAKOVIĆ: Obračunata i premija iskazana na polisi osiguranja su u iznosima koji su u skladu sa propisima, ali društva za osiguranje putem raznih kanala i na mnoge načine troše značajan dio naplaćene premije kroz popuste u toku pribavljanja osiguranja. Veoma je teško dokazati da su visoki troškovi direktna posljedica nepoštovanja premijskog sistema osiguranja od autoodgovornosti. Problemi koji proističu iz nelojalnog ponašanja društava za osiguranje prilikom zaključivanja ugovora osiguranja od autoodgovornosti su prisutni na tržištu već duže vrijeme i mislim da će se oni smanjivati razvojem tržišta neobaveznih osiguranja. Dok se to ne desi, za kontrolu i uređenje ovog segmenta će biti potrebna koordinirana akcija svih kontrolnih organa u RS i sveobuhvatno sankcionisanje.

* GLAS: Da li i dalje kontrolišete poslovanje "Krajina osiguranja" i mogu li se problemi u toj kući proširiti na cijelo tržište?

DUJAKOVIĆ: Agencija preduzima nadzorne mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite interesa osiguranika, korisnika osiguranja i trećih oštećenih lica, ali regulatorni cilj nije zaštita interesa akcionara. Nije identifikovan sistemski rizik u pogledu sposobnosti izmirenja obaveza iz ugovora o osiguranju, a sektor osiguranja RS je stabilan.

* GLAS: Raste li premija od životnih osiguranja koja su do sada bila slabije zastupljena u ukupnoj premiji i na koji način Agencija za osiguranje može podstaći taj segment tržišta?

DUJAKOVIĆ: Premija životnog osiguranja kontinuirano ima dvocifrenu stopu rasta, a u 2015. je iznosila 13 odsto. Ovaj rast pokazuje da je stanovništvo, uprkos lošoj ekonomskoj situaciji, sve više zainteresovano za proizvode osiguranja života. Ipak, niska osnova u odnosu na koju se posmatra rast utiče na nisko učešće premije životnog u ukupnoj premiji osiguranja. Naš najznačajniji doprinos je što regulatornim i nadzornim mjerama utičemo na stvaranje povjerenja tržišta u osiguranje i vjerujem da postoji značajan prostor da boljim zakonskim rješenjima može da bude popravljen ambijent za razvoj životnih osiguranja.

* GLAS: Da li su u pripremi izmjene zakonske regulative na tržištu osiguranja i da li je Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koji je stupio na snagu u oktobru prošle godine, donio očekivane rezultate?

DUJAKOVIĆ: Trenutno je aktuelna izrada novog zakona o posredovanju u osiguranju na prijedlog Ministarstva finansija RS. Zakon o obaveznim osiguranjima donesen je radi zaštite osiguranika i trećih oštećenih lica, a ne radi uređenja nelojalnog ponašanja društava za osiguranje prilikom zaključivanja ugovora osiguranja od autoodgovornosti. Očekujem da će ovaj zakon, nakon isticanja prvih ugovora o osiguranju zaključenih na osnovu njega, donijeti očekivane efekte.

* GLAS: Da li je tržište RS prezasićeno zbog velikog broja osiguravajućih društava i da li bi se to moglo odraziti na njihovo poslovanje i stabilnost tržišta?

DUJAKOVIĆ: Veliki broj osiguravača posluje na domaćem tržištu, koje ima sve odlike malog i nedovoljno razvijenog tržišta u smislu gustine osiguranja i učešća premije neobaveznih osiguranja u ukupnoj premiji. "Herfindal Hiršman" indeks koji je, ako uključimo i poslovanje filijala iz FBiH, u 2015. iznosio 654 poena pokazuje da na tržištu osiguranja RS postoji velik broj osiguravača, odnosno da na tržištu vlada prilično jaka konkurencija. Kao posljedica jake konkurencije mogu se očekivati novi oblici nelojalnog ponašanja na tržištu obaveznih osiguranja koje je teško povezati sa nepoštovanjem propisa iz osiguranja. Agencija ima obavezu da izda dozvolu za rad svim društvima za osiguranje koja ispunjavaju propisane uslove, odnosno nije joj dozvoljeno diskreciono odlučivanje. Stoga je jedan od načina za smanjenje broja društava na tržištu, ukoliko je to cilj, podizanje kapitalnih i drugih regulatornih zahtjeva na viši nivo kroz sinhronizovane i ujednačene izmjene zakona koji regulišu poslovanje društava za osiguranje i u RS i FBiH.

Osiguranje od poplave

* GLAS: Kako komentarišete inicijativu u Srbiji koja se pojavila nakon poplava za uvođenje obaveznog osiguranja imovine od poplava u najugroženijim područjima i da li je to izvodljivo u RS?

DUJAKOVIĆ: Bilo bi korisno stvoriti ambijent za razvoj osiguranja imovine od posljedica katastrofalnih rizika, putem donošenja zakonskih i podzakonskih propisa kojima bi bili uvedeni odgovarajući sistemi subvencionisanja i stimulativniji poreski sistem, pa čak u određenim segmentima i obaveza zaključivanja osiguranja od katastrofalnih rizika. Bitan segment ovih aktivnosti je i razvoj svijesti kroz intenzivnu edukaciju potencijalnih osiguranika o postojanju rizika i o značaju osiguranja u slučaju katastrofalnih rizika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana