Sjemenska proizvodnja u Srpskoj

Glas Srpske 29.01.2008 00:00

Procjene pokazuju da se sa naših njiva obezbjeđuje tek nešto više od 15 odsto potrebnih količina kvalitetne sortne sjemenske pšenice... Disparitet cijena sjemenske i merkantilne pšenice

UMJESTO da se povećava i da u što većem obimu podmiruje domaće potrebe, proizvodnja sjemenske pšenice, ali i ostalih strnih žita, u Republici Srpskoj posljednjih nekoliko godina je u opadanju. Usljed toga, nedostajuće količine kvalitetnog i prilično skupog sjemenskog materijala moraju da se obezbjeđuju iz uvoza, uglavnom iz Srbije i Hrvatske i za to se izdvajaju znatna devizna sredstva. Procjene pokazuju da se sa domaćih njiva obezbjeđuje tek nešto više od 15 odsto potrebnih količina kvalitetne sortne sjemenske pšenice, a proizvodnju su prošle godine ostvarili jedino Poljoprivredno dobro "Semberija", iz Novog sela kod Bijeljine, i Zavod za strna žita Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, u Banjoj Luci. Prema riječima direktora "Semberije" Milorada Jovanovića, nekada je proizvodnja sjemenske pšenice na imanju ovog poljoprivrednog dobra bila organizovana na 400 do 500 hektara, a minule sjetvene sezone na oko 125 hektara. Sa tih površina požnjeveno je, a kasnije i dorađeno, oko 300 tona kvalitetnog sortnog sjemena, koje će najvećim dijelom biti zadržano za vlastite potrebe. - Na površinama kojima raspolaže, Poljoprivredno dobro "Semberija" moglo bi da proizvede dovoljno sjemenske pšenice za područje cijele Semberije, gdje se ovim hljebnim žitom sije u prosjeku 13 hiljada do 15 hiljada hektara - izjavio je našem listu Jovanović. Za takvu proizvodnju, dodao je, raspolažu i doradnim kapacitetima. Ali, problem je što je ovakva proizvodnja u posljednje vrijeme postala nerentabilna, usljed dispariteta cijene merkantilne i sjemenske pšenice, kao i neodgovarajućeg podsticaja. - Primjera radi, ne možemo da ostvarimo premiju za proizvedene količine koje koristimo za zasnivanje vlastite proizvodnje, jer je, bar dosadašnjim Pravilnikom o podsticajima, predviđena premija samo za prodate količine sjemenske pšenice. Smatramo da bi takva premija trebalo da se odredi za proizvedene i dorađene količine, jer ako je sjeme prošlo doradu, onda kao takvo može da se upotrijebi jedino za sjetvu - kazao je Jovanović. Protekle jeseni, Zavod za strna žita Poljoprivrednog instituta Republike Srpske zasnovao je proizvodnju sjemenske pšenice na 25 hektara. Osim toga, na 17 hektara je zasnovana sjemenska proizvodnja ozimog ječma, te tritikalea na 14 hektara, a u planu je i sjetva sjemenske zobi na oko 20 hektara. Stručnjak za selekciju i oplemenjivanje strnih žita dr Dragan Mandić potvrdio je našem listu da je bio planiran nešto veći obim sjemenske proizvodnje, ali se u tome nije uspjelo, prije svega usljed nepovoljnih vremenskih uslova, koji nisu omogućavali punu primjenu tehnološkog procesa u ovoj specifičnoj i dosta zahtjevnoj proizvodnji. Prošlogodišnja proizvodnja kvalitetnih sorata sjemenske pšenice u okviru Poljoprivrednog instituta iznosila je oko 350 tona, sjemenskog ječma 80 i tritikalea oko 50 tona. M. MILjUŠ TRŽIŠTE Prema mišljenju dr Dragana Mandića, više je razloga za nizak nivo sjemenske proizvodnje u Srpskoj, a kao jedan od važnijih on je naveo to što je ovakva proizvodnja do sada bila nedovoljno vrednovana, pa je bilo jednostavnije da se sjemenska roba uvozi. - Međutim, ako je suditi po trenutnoj situaciji na svjetskom tržištu merkantilne i sjemenske pšenice, kao i ostalih žitarica, sigurno je da će se stanje i kod nas mijenjati, prvenstveno u pogledu veće zainteresovanosti i povećanog broja proizvođača kvalitetnog sjemenskog materijala - ocijenio je Mandić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Sjemenska proizvodnja u Srpskoj

Samo ozbiljan kupac spasava ribnjak “Saničani”

Drašković “helikopterom napustio Hercegovinu”, neće više ulagati

UniCredit proglašen najboljom bankom za transakcijsko bankarstvo u Evropi

Punija kasa dokaz ekonomskog rasta

Podsticaji siguran oslonac farmama

Poslovanje “Destilacije” i ove godine u znaku borbe za tržište

Dragana Janjić imenovana za člana Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka

Lidl započinje gradnju prodavnica u još tri grada u BiH

“Agroherc” prodaje imovinu: Na dobošu cijevi i metalni kreveti

Hiperponuda oborila cijene kirija!

Najsavremenija solarna elektrana u regionu čeka građevinsku dozvolu

Metalski sektor i turizam primamljivi investitorima

Recesija u Njemačkoj gasi radna mjesta i u BiH

Rekordna prodaja šumarskih proizvoda u drugom tromjesečju u Srpskoj

Cijena novih stanova veća za 11,7 odsto

Manje putnika na banjalučkom aerodromu nego prošle godine