Sanacija ekonomske krize koja je pogodila svjetske berze
VAŠINGTON - Američki Senat je, nakon izmjena, odlučio da prihvati 700 milijardi dolara "težak" plan za spasavanje iz ekonomske krize koja je pogodila Vol Strit.
Senat je plan, za razliku od Predstavničkog doma Kongresa, prihvatio s nadmoćnom većinom. Glas "za" je dalo: 39 demokrata, 34 republikanca i nezavisni senator Yo Liberman. Protiv je bilo: 15 republikanaca, 9 demokrata i nezavisni senator Berni Sanders (koji se izjašnjava kao socijalista).
Glas "za" su udijelili i demokratski predsjednički kandidat Barak Obama te njegov republikanski suparnik Yon Mekejn, kao i demokratski potpredsjednički kandidat Yo Bajden.
Relativna lakoća s kojom je paket izglasan, tumači se time što u novembru samo trećina senatora mora braniti svoj mandat pa, za razliku od svojih kolega, rizikuju daleko manje bijesa od birača koji, poput većine američke javnosti, plan sanacije Vol Strita smatraju otimanjem novca malim građanima kako bi se nagradio nerad, lopovluk i pohlepa bogatuna u velikim korporacijama.
- Ovaj paket nije za titane s Vol Strita, nije za one čija nas je pohlepa dovela do ovog. Ovo je za porodice širom SAD koje strahuju za svoja radna mjesta, svoje domove i trude se da sastave kraj s krajem - rekao je senator Hari Rid, vođa demokratske većine u Senatu.
Kongresmen Yon A. Bener, vođa republikanske manjine u Predstavničkom domu, za Fodž Nenjs je rekao kako smatra da krah američke burze, do kog je došlo u ponedjeljak, nije imao puno uticaja na činjenicu da su ovog puta mnogi senatori promijenili mišljenje i prihvatili krizni plan.
Nakon što je paket izglasan u Senatu, tekst prijedloga - koji je dobio nove amandmane te tako od originalne tri narastao na 450 stranica - trebao bi se ponovo naći pred članovima Predstavničkog doma, najvjerovatnije u petak. Nakon što su u prijedlog ušle odredbe koje bi pogodovale običnim građanima - kao što je dizanje federalnog jamstva za bankovne uloge sa 100.000 na 250.000 dolara - 133 kongresmena koji su u ponedjeljak rekli "ne" su izloženi enormnom pritisku da promijene mišljenje.
Zajednički evropski fond
Francuzi, koji trenutno predsjedavaju EU, predložili su formiranje posebnog zajedničkog evropskog fonda od oko 300 milijardi evra za pomoć finansijskom sektoru, ali su tu ideju odmah odbacili Nijemci. Kancelar Angela Merkel je, kako prenosi "Tajms", poručila je da ne dolazi u obzir da potpiše blanko ček bankama bez obzira na to da li se one ponašaju odgovorno ili ne.
I britanska Vlada je skeptična prema ideji o takvom evropskom fondu saznaje "Fajnenšel tajms". London, kako navodi list, makar za sada, želi da ostane pri postojećoj strategiji koja se svodi na priskakanje u pomoć od slučaja do slučaja, onim bankama koje se nađu na ivici kolapsa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
