Sa kojim se teškoćama suočavaju industrijska preduzeć

Glas Srpske
Sa kojim se teškoćama suočavaju industrijska preduzeć

Rast industrijske proizvodnje u 2006. godini iznosio je 21,3 odsto, a u prošloj godini bio je oko pet odsto. U prvih devet mjeseci 2007. godine pad proizvodnje ostvaren je u deset od 23 industrijske grane

BANjA LUKA - Nizak stepen korišćenja kapaciteta, visoki troškovi proizvodnje, zastarjela tehnologija, niska konkurentnost izvoza, stalni gubici u poslovanju i nedostatak obrtnog kapitala, osnovne su teškoće sa kojima se suočavaju industrijska preduzeća u Republici Srpskoj. Nedovoljan i skup kapital koji su ova preduzeća koristila, takođe je negativno uticao na poslovne efekte u prošloj i ranijim godinama. Rast industrijske proizvodnje u 2006. godini iznosio je 21,3 odsto, dok je u prošloj godini bio oko pet odsto. U prvih devet mjeseci 2007. godine pad proizvodnje ostvaren je u deset od 23 industrijske grane, a kretao se od 0,6 odsto u proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, do 82,1 odsto u proizvodnji radio, TV i komunikacione opreme. Ipak, da sve nije potpuno crno, pokazuje podatak da je rast industrijske proizvodnje u prošloj godini ostvaren u 13 grana, i to od 1,2 odsto u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pića i duvana, do 105,4 odsto u proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina. Ohrabruje i činjenica da prerađivačka industrija, poslije dužeg perioda pada i stagnacije, daje značajan doprinos porastu ukupne industrijske proizvodnje u Srpskoj. U Ministarstvu privrede, energetike i razvoja kažu da bi ova godina po mnogo čemu mogla da bude prelomna u daljem razvoju industrije Republike Srpske. - Aktivnosti na rješavanju problema privatizacije naftnog sektora su završene - rekao je ministar Rajko Ubiparip. Vlada će istrajati, naglašava on, na realizaciji zaključaka koji se odnose na dalji razvoj drvoprerađivačke industrije, koji treba da bude zasnovan na domaćoj sirovini, izvozu, povećanju stepena finalizacije i broja zaposlenih. Istovremeno će se nastaviti i sa aktivnostima na okončanju privatizacije, posebno strateških preduzeća i efikasnijem vođenju stečajnih postupaka. Cilj je da se, gdje god je to moguće, kroz reorganizaciju stečajnog programa i finansijsko restruktuiranje dugova, pokrene proizvodnja u "zdravim" dijelovima tih preduzeća. - Vlada će sa svoje strane podsticati formiranje novih i jačanje postojećih klastera, posebno u oblasti drvoprerade, auto industrije, proizvodnje poljoprivredne mehanizacije, mašinogradnje i namjenske industrije - kaže Ubiparip. G. DAKIĆ Najviše radnika u tekstilnoj i kožarskoj industriji Ubiparip je naglasio da se programi bržeg zapošljavanja moraju zasnivati na poboljšanju položaja onih grana u kojima radi najviše radnika, a to su tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija. - S ciljem poboljšanja konkurentske sposobnosti industrijske proizvodnje, kao i poboljšanja izvoza i zaposlenosti, Vlada će kreirati uslove za bolji poslovni ambijent, koji će omogućiti nastavak započetih reformi i ubrzati proces privatizacije strateških preduzeća - istakao je Ubiparip.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana