Rusija i SAD hoće hrvatsku naftu

Skeptici smatraju da će investitori uništiti Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Rusi i Amerikanci samo čekaju da Hrvatska donese novi zakon koji će da omogući vađenje nafte i gasa iz Jadrana, a prve bušotine mogle bi biti postavljene već slijedeće godine. Zakon je krenuo u proceduru i veoma brzo bi mogao da bude usvojen, a za naftna polja u Jadranu zainteresovane su mnoge vodeće svetske naftne kompanije.

Interes je već pokazala američka kompanija "Ekson", koju bi investirala u terminal za gas na Krku, a kako Hrvatska vapi za investicijama po mnogima je to i spas za BDP koji nezaustavljivo tone. I Rusi žele istraživati u Jadranu, a sve je više interesovanja i iz italijanskih, francuskih i engleskih kompanija. Problem kao i uvijek su skeptici, a njih je mnogo i oni smatraju da će inostrani investitori u završnici da unište Jadran, a da će ekološki problemi biti veći od koristi.

Dok je na italijanskoj strani Jadrana 118 bušotina, na hrvatskoj je svega 15 i sve su u vlasništvu "Ine". Hrvatska naftna kompanija, dok nije prešla u ruke Mađara, imala je monopol, a veliki dio potrebe za gasom i naftom Hrvatska obezbjeđuje baš na Jadranu.

"Procjenjuje se da je na Jadranu zaliha od oko 700 miliona tona nafte i posve je jasno da postoji interes inostranih investitora", kaže poznati hrvatski stručnjak za eksploataciju nafte Mirko Zorić.

Dok Hrvatska otvara inostranim investitorima mogućnost istraživanja u Jadranu, postoji i strah da će ruske i američke kompanije "izbušiti" sve što se može, a krajnji efekt neće za državu biti povoljan. I do sada je na Jadranu vredilo da se od deset bušotina u jednoj, ali možda, nađe nafta. Ipak, biznis se pokazao ipak uspješnim.

"Ina Naftaplin je u pedesetak godina zaradila 20 milijardi dolara i to je uvijek bio dio naftne kompanije koji je donosio najveći prihod. Sada više hrvatska država nema novaca za velika istraživanja i stranci su jedini koji to mogu", smatra Jasminko Umičević, konsultant koji dobro poznaje prilike u hrvatsko-mađarskoj naftnoj kompaniji.

Procjenjuje se da platforma i sve oko nje košta i 250 miliona dolara, što je mnogo para i za velike kompanije, pa se najčešće udružuju i stvaraju konzorcijume. Tako će biti i na Jadranu, a država očekuje godišnju zaradu od 500 miliona dolara. U budućnosti će biznis sa naftom i gasom u Jadranu da donese i desetke milijardi dolara, ali treba biti strpljiv i pričekati prvo rezultate istraživanja. Optimističke prognoze govore da bi biznis u Jadranu Hrvatskoj donio povećanje BDP-a za čak tri odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.