Republika Srpska najveće elektroenergetske investicije u regionu

Agencije
Republika Srpska najveće elektroenergetske investicije u regionu

Vrnjačka Banja - U Republici Srpskoj realizuju se neke od najvećih elektroenergetskih investicija u jugoistočnoj Evropi, a do kraja godine očekuje se gradnja najmanje sedam hidroenergetskih objekata instalisane snage do pet megavata, izjavio je ministar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević.

Kovačević je, otvarajući Četvrti međunarodni CEDEF energetski forum u Vrnjačkoj Banji, rekao da se u narednom periodu očekuje intenziviranje saradnje sa Srbijom i zajedničkim partnerom Italijom na realizaciji izgradnje hidroenergetskog sistema "Srednja Drina".

On je podsjetio da su Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine predviđene investicije u elektroenergetski sektor veće od šest milijardi evra.

Govoreći o projektima koji se već realizuju u Republici Srpskoj, Kovačević je naveo Termoelektranu "Ugljevik tri", procijenjene vrijednosti oko 700 miliona evra, i Termoelektranu "Stanari", vrijednosti oko 400 miliona evra, dok se u oblasti hidroenergetike uspješno realizuje izgradnja hidroelektrane Mrsovo na rijeci Lim, te hidroelektrane Ulog na Neretvi i Dabar na slivu rijeke Trebišnjice.

Ministar razvoja, energetike i zaštite životne sredine Srbije Zorana Mihajlović rekla je da će Srbija u narednih dvije i po godine imati najmanje 200 novih minihidroelektrana, dok će do 2020. godine imati 1.092 megavata novih kapaciteta obnovljive energije.

"Od velikih energetskih objekata, do kraja godine bi trebalo da znamo ko će biti partneri u izgradnji hidroelektrana Bistrica i Đerdap tri", najavila je Mihajlovićeva i dodala da investitore u narednom periodu očekuju bolji uslovi, odnosno ambijent za rad.
Mihajlovićeva je navela da u prilog tome ide i prioritet države da sa postojećih 90, potrebne dozvole za izgradnju mini hidroelektrana svede na pet do sedam, čime bi investitor trebalo da dobije dozvolu za izgradnju u roku od dva mjeseca.

Ona je najavila i otvaranje info linije pri Ministarstvu za sve zainteresovane investitore u obnovljive izvore energije, koja će biti otvorena 24 časa.

Sekretar Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine Vojvodine Nataša Pavićević Bajić istakla je da je na hidrosistemu Dunav-Tisa-Dunav planirana izgradnja 12 hidroelektrana ukupne snage 20 megavata, sa godišnjom proizvodnjom od 90 miliona kilovat-časova.

"Međutim, do napretka u izgradnji hidroelektrana nije došlo, a ključni problem su imovinsko-pravni odnosi postojećih vodoprivrednih objekata", upozorila je Bajićeva.

Ona se osvrnula i na velike neiskorišćene mogućnosti kod primjene geotermalne energije u daljinskom sistemu grijanja, jer toplotna snaga do sada istraženih hidrogeotermalnih resursa iz 78 bušotina na podučju Vojvodine iznosi 72.61 megavata.

Predsjednik Upravnog odbora preduzeća "Elektroprivreda Srbije" Aca Marković izjavio je da je ova kompanija ove godine izvezla 2,5 milijarde kilovat-časova, dok se do kraja godine očekuje proizvodnja od 36 milijardi kilovat-časova električne energije.

On je naveo i da je od jula do početka avgusta ove godine ovo preduzeće sklopilo 38 ugovora o otkupu električne energije od povlašćenih proizvođača i da ih u narednom periodu očekuje novih 8,2 milijardi kilovat-časova električne energije.

Na skupu je potvrđeno da je potreba za iskorišćavanjem vodnog potencijala za proizvodnju energije veća nego ikada i da je izgradanja mini hidroelektrana od velike važnosti za obezbjeđivanje energetske stabilnosti u cijelom regionu.
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije verifikovalo je konačnu listu potencijalnih investitora za izgradnju mini hidroelektrana na ukupno 213 lokacija, dok je u pripremi i tender za oko 100 novih lokacija.
Potrošnja vode se dva puta puta brže povećava nego broj stanovnika, dok se samo 10 odsto otpadnih voda prerađuje, a značajan broj lokalnih samouprava u Srbiji nema razvijenu ni kanalizacionu infrastrukturu, konstatovano je na forumu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana