Rat u Grčkoj zbog mjera štednje

Na taj način ove godine treba da se uštedi 3,3 milijarde evra, a do 2015. godine 14 milijardi. Mjere podrazumijevaju otkaze za 15 hiljada radnika u javnom sektoru, liberalizaciju radnog zakonodavstva i smanjenje minimalne plate za 20 odsto. Poslanici su odobrili i povezani dogovor o otpisivanju 100 milijardi evra duga od strane privatnih banaka.

Dramatično usvajanje novih mjera štednje izazvalo je erupciju protesta, pa je dok je Skupština zasjedala, protestovalo više od 100.000 građana, među njima i čitave porodice. Svjetski mediji prenijeli su da je Grčka na ivici građanskog rata.

Sukobi su izbili u nedjelju kasno popodne kada su desetine hiljada ljudi, odazivajući se pozivu sindikata, došle na centralni atinski trg Sintagma ispred zgrade parlamenta.

Jedna grupa je bacala flaše, kamenice i "molotovljeve koktele" na policiju, koja je reagovala ispaljivanjem suzavca i šok-bombi. Nemiri su se u večernjim časovima iz Atine proširili i na druge gradove, uključujući Solun, a policija je uhapsila 23 protestanta i još 25 pritvorila.

Protestanti su se pokušavali probiti kroz kordon policije do parlamenta, pa je zapaljeno nekoliko istorijskih građevina.

Trg Sintagma bio je prava "ratna zona", eksplozije sa ulice su se čule u parlamentu, a čak su i poslanici mogli osjetiti suzavac.  Samo u Atini je u protestima zapaljeno 60 zgrada, dok su mnoge prodavnice opljačkane. Vatrogasci su juče gasili tinjajuće zgrade, a specijalne ekipe raščišćavale ulice.

Bi-Bi-Si piše kako novi sukobi nisu zabilježeni poslije glasanja.

- Vandalizam, nasilje i razaranje nema mjesta u jednom demokratskom društvu i to ne može da se toleriše - poručio je građanima premijer Lukas Papadimos.  Papadimos, tehnokrata i poznati finansijski stručnjak, svjestan je da sprovođenje programa neće biti lako, ali obećava da će to biti "kratkoročno odricanje grčkog naroda".

Građani s druge strane, kažu da više ne mogu da se odriču, da su dosadašnje mjere štednje ugrozile njihov životni standard. Oni traže da se teret finansijske krize podjednako raspodijeli na se slojeve društva, a ne samo da se svaljuje na leđa onih koji žive od plata i penzija.

- Što je mnogo, mnogo je - prenose mediji izjavu legendarnog Manolisa Glezosa (89), nacionalnog heroja koji je 1941. godine sa Akropolja skinuo njemačku i postavio grčku zastavu.

U kampanji protiv "prodavanja Grčke", kako ističu mnogi demonstranti, učestvovao je i čuveni kompozitor Mikis Teodorakis (86) koji je bio u grupi građana na koju je policija bacila suzavac i tom je prilikom povrijeđen.

Usvajanje programa  izazvalo je duboke podjele i u koalicionim partijama. Desničarski LAOS je napustio vladu Papadimosa, dok su PASOK i Nova demokratija, zbog unutrašnjih neslaganja, izbacila iz svojih redova 22 odnosno 21 poslanika. Samo zahvaljujući tome parlament je mogao da usvoji sporni program štednje. Od ukupno 300 poslanika, glasalo je 278. Za mjere štednje je glasalo 199, dok ih je 74 bilo protiv.

Najnovije mjere štednje su bile preduslov za dobijanje novog zajma iz "paketa" MMF-a i evropskih finansijskih institucija od ukupno 130 milijardi evra. Grčka bi, bez tih sredstava, već u martu bankrotirala.

Ministar finansija Evangelos Vanizelos je kazao da nije pitanje "hoće li se smanjiti neke plate i penzije, već hoćemo li moći isplatiti i te snižene plate i penzije".

Reakcije

Evropska komisija pozdravila je usvajanje mjera, ali  je i osudila nasilje uoči glasanja.

Komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren izjavio je da je odluka grčkog parlamenta "ključni korak naprijed" prema dobijanju drugog paketa finansijske pomoći.
Njemački kancelar Angela  Merkel pozdravila je odluku grčkog parlamenta, ali u Berlinu istovremeno naglašavaju da dogovorene mjere treba da se dosljedno sprovedu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.