Radomir Božić: Sastanak o aferi Hipo nije najavljen

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić.

- Bankarska supervizija i ukupna kontrola nad poslovanjem banaka u BiH u nadležnosti je entitetskih agencija za bankarstvo, a otkrivanje sumnjivih aranžmana zadatak je i odgovornost nadležnih institucija i organa, a ne CB BiH. U okviru regulative, koju u skladu sa zakonom donose i sprovode agencije za bankarstvo, postoje mogućnosti da se otkriju eventualne sumnjive transakcije i aranžmani, kao i mogućnost da se preduzmu potrebne mjere - rekao je Božić.

* GLAS: Da li će istraga oko "afere Hipo" u BiH imati uticaja na poslovanje ove banke na domaćem tržištu, ili na bankarski sistem?

BOŽIĆ: Sa stanovišta Centralne banke BiH, koja u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci vodi politiku obavezne rezerve kao instrumenta monetarne politike i prati njegovo ispunjavanje, nijedna banka, uključujući i Hipo u oba entiteta, nema problema sa ispunjavanjem ove rezerve. O istrazi i odluci nadležnih organa, te o mogućem uticaju na poslovanje ove banke, CBBiH ne može govoriti, jer to nije u nadležnosti ove institucije.

* GLAS: Predsjednik Istražnog odbora koruškog parlamenta za "aferu Hipo grupe" Rolf Holub najavio je da će se prilikom sljedeće posjete BiH sastati i sa predstavnicima Centralne banke. O čemu bi moglo biti riječi na tom sastanku?

BOŽIĆ: U Centralnoj banci nismo dobili zvaničnu najavu takvog sastanka.

* GLAS: Da li Centralna banka može da utiče na banke u smislu sumnjivih aranžmana. Ima li mehanizme da otkrije takve slučajeve?

BOŽIĆ: Način na koji banke svakodnevno posluju je stvar poslovne politike i odgovornost svake banke pojedinačno. Otkrivanje sumnjivih aranžmana je zadatak i odgovornost nadležnih institucija i organa, a ne CB BiH. Bankarska supervizija i ukupni nadzor nad poslovanjem banaka u nadležnosti je entitetskih agencija za bankarstvo. U okviru regulative koju u skladu sa zakonom donose i sprovode agencije za bankarstvo, postoje mogućnosti da se otkriju eventualne sumnjive transakcije i aranžmani, a postoji i mogućnost da se preduzmu potrebne mjere.

* GLAS: Da li je ove godine došlo do smanjenja kamatnih stopa u bankama na domaćem tržištu?

BOŽIĆ: U odnosu na kraj 2009. godine kamatne stope u BiH bilježe blagi pad, iako postoje određena odstupanja u odnosu na ovaj trend.

* GLAS: Koliko iznose prosječne kamate u bankama?

BOŽIĆ: Prema podacima sa kojima raspolaže CB BiH, prosječne kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu, s valutnom klauzulom, u julu iznosile su 8,9 odsto, dok su u decembru prošle godine bile 9,56 odsto. Kamate za kredite privredi iznose 7,56 odsto, dok su u decembru lani bile 7,74 odsto. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu, s valutnom klauzulom, u julu su iznosile 10,45 odsto, a u decembru prošle godine 9,81 odsto. Kamate na kratkoročne kredite privredi iznose 8,13 odsto, dok su na kraju prošle godine bile 8,62 odsto.

* GLAS: Zbog čega su kamate kod nas i dalje znatno više nego u drugim zemljama u regionu i Evropi?

BOŽIĆ: Formiranje kamatnih stopa u BiH stvar je poslovne politike svake banke. Bankari kao razlog za visoku kamatnu stopu najčešće navode uslove i okolnosti u kojima posluju. Iako preovlađuju ocjene da je bankarski sektor BiH "zdrav", posmatrano iz ugla njegove likvidnosti, kretanja depozita, kapitala i adekvatnosti kapitala, štednje i ukupnog povjerenja deponenata i štediša, banke su suočene sa problemima težeg i skupljeg pristupa novim izvorima sredstava, što povećava rizik njihovih kreditnih plasmana. Osim toga, BiH spada u kategoriju relativno rizičnih zemalja, o čemu svjedoči i kreditni rejting zemlje, što takođe utiče na visinu kamatne stope.

* GLAS: Koliki je iznos odobrenih kredita u švajcarskim francima i kolike gubitke građani imaju zbog promjene kursa?

BOŽIĆ: Od ukupno odobrenih sredstava, krediti koji su vezani za strane valute, uključujući i švajcarski franak, na kraju jula iznosili su 720 miliona maraka. Rizik kojem su građani izloženi zbog promjene kursa posljedica je njihove odluke da u momentu zaključenja ugovora o kreditu prihvate takve uslove kreditnog aranžmana, vjerovatno podstaknuti povoljnijom kamatnom stopom. Pitanje je da li su banke korektno upoznavale klijente sa uslovima kreditiranja, kamatnim stopama, mogućim kursnim razlikama u vezi sa ovim kreditima.

Devizne rezerve

* GLAS: Prema posljednjem izvještaju Centralne banke devizne rezerve BiH povećane su za 160 miliona maraka. Šta to znači za bankarski sistem?

BOŽIĆ: Devizne rezerve su, između ostalog, pokazatelj monetarne stabilnosti u svakoj zemlji, pa i kod nas. Rast deviznih rezervi znak je da je došlo do pojačanih ekonomskih aktivnosti i transakcija, uključujući i izvoz i povećanja novca u opticaju. Na rast deviznih rezervi tokom posljednjih mjeseci uticala je i turistička sezona i veliki broj naših građana iz inostranstva koji su posjetili BiH u ljetnim mjesecima. Devizne rezerve trenutno pokrivaju 5,7 mjeseci godišnjeg uvoza u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.