Putin spreman: Slijedi dedolarizacija
Moskva - Bliski saradnici predsjednika Rusije Vladimira Putina užurbano razmatraju mjere za zaštitu domaće privrede od posljedica mogućih novih, oštrijih zapadnih sankcija.
A jedna od najvažnijih akcija u tom pravcu treba da bude dedolarizacija ekonomije, objavljeno je u Moskvi.
Putinov savjetnik za ekonomska pitanja, ruski akademik Sergej Glazjev, već je predočio radikalni plan za borbu protiv inostranih sankcija.
Riječ je o 15 praktičnih mjera koje bi trebalo u doglednoj budućnosti domaću privredu da oslobode zavisnosti od Zapada.
Glazjev je osim dedolarizacije predložio da se izvrše bitne promjene u ruskom finansijskom sistemu tako što bi ta reforma obuhvatila ne samo državni sektor privrede, već i operacije koje obavljaju privatna preduzeća i građani.
Država bi, kako navodi u svom predlogu Glazjev, trebalo da se pripremi za predstojeće, vrlo vjerovatno, zamrzavanje valutnih računa Rusije u inostranstvu. Zbog toga ekspert smatra da se hitno moraju transferisati sredstva izražena u dolarima i evrima iz zemalja-članica NATO u neutralne države.
Istovremeno treba obaviti i prodaju vrednosnih papira SAD i drugih članica NATO, a koji su sada u posjedu Rusije, jer bi mogla da uslijedi i blokada tih sredstava. Ruske državne kompanije i banke trebalo bi da dobiju mogućnost uzimanja kredita u rubljama, umjesto dosadašnjih zajmova koje su uglavnom koristili iz zapadnih banaka zbog nižih kamatnih stopa na međunarodnom finansijskom tržištu.
Rusija je u martu i početkom ovog mjeseca već obavila veliki transfer svojih sredstava izraženih u dolarima i vrednosnim paprima američkog ministarstva finansija, u vrednosti koja se meri desetinama milijardi dolara, u bezbjednije međunarodne finansijske instrumente.
Finansiranje domaće privrede i banaka obavljaće se, prema planu Glazjeva, uz pomoć emisije Centralne banke Rusije (CBR), dok bi operaciju neposrednog odobravanja neophodnih zajmova vršila moskovska Vnješekonombanka.
Slijedeća mera bi se odnosila na ograničavanje valutnih pozicija domaćih komercijalnih banaka, u cilju onemogućavanja spekulativnih operacija sa rubljom i bjekstva kapitala. Prema podacima za prvi kvartal, koje je ranije saopštio prvi zamjenik ruskog ministra ekonomije Andrej Klepač, iz Rusije je u tom periodu zabilježen odliv kapitala u vrednosti 65 do 70 milijardi dolara, što je više nego u toku cijele 2013.
Protekle godine odliv kapitala iz Rusije je, na osnovu podataka CBR, uvećan u odnosu na 2012. godinu za 15 odsto, na 62,7 milijardi dolara, a vladini funkcioneri su ovog mjeseca upozorili da će "ogromna finansijska sredstva nastaviti i do kraja 2014. još više da 'klize' iz Rusije ako se sadašnja nepovoljna kretanja nastave".
Kao vrlo bitnu mjeru u svom programu efikasnog otpora zapadnim ekonomskim sankcijama, Glazjev je naveo i stvaranje stoprocentnih rezervi po dužničkim obavezama nerezidenata, što zahtjeva i stalno obučavanje stanovništva da se okane paničnog bjeksta iz rubaljskih u sredstva izražena u drugim, uglavnom zapadnim valutama.
Program Glazjeva obuhvata i zamrzavanje valutnih obaveza komercijalnih banaka, s tim da se ta mjera primeni tek nakon uvođenja novih, oštrijih zapadnih sankcija.
Rusija bi u trgovini sa zemljama Carinskog saveza i drugim "nedolarskim i partnerima van EU" trebalo obavezno da pređe na obračun u nacionalnim valutama, smatra Glazjev koji je takav zahtjev stalno upućivao ruskom rukovodstvu još od početka protekle decenije, tvrdeći da je kurs na masovnu dolarizaciju zemlje "ekonomski poguban":
Glazjev je, inače, u pismu koje je ranije ovog mjeseca uputio ruskom ministarstvu finansija, predložio da se njegovi navedeni i neki drugi predlozi za prevazilaženje posljedica zapadnih sankcija razmotre na Nacionalnom finansijskom savjetu.
Ruski ministar finansija, Anton Siluanov, zatražio je od najbližih saradnika da svoje primjedbe i predloge, a povodom navedenog plana Glazjeva, dostave do 23. aprila, ali, kako navodi moskovski poslovni dnevnik "Vedomosti", to za sada nije učinjeno.
Agencija RIA Novosti ističe, pozivajući se na mišljenje neimenovanih vladinih funkcionera, da su neki predlozi Glazjeva, kao na primjer snižavanje ruskih valutnih aktiva u suverenim fondovima, teško sprovodivi, ali u isto vreme ukazuje da u sklopu tih mera postoje i "sasvim razumna i prihvatljiva rješenja".
Sagovornici "Vedomosti" u Kremlju smatraju da, ipak, ne treba precjeniti uticaj Glazjeva na novu ekonomsku politiku ruske vlade. Ali, oni priznaju da se Putin u razgovorima sa članovima vlade u nekim prilikama poziva i na podatke svog glavnog ekonomskog savjetnika
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
