Problemi Letonije i Međunarodnog monetarnog fonda

MMF je Letoniji uskratio isplatu 200 miliona evra u sklopu zajedničkog paketa pomoći vrijednog 7,5 milijardi evra, koji veliki dijelom finansira i Evropska unija, nakon što je ta baltička zemlja odbila da dodatno smanji državne penzije i poveća poreze.

Letonija je članica EU najteže pogođena finansijskom krizom i već je oštro srezala plate i socijalna prava u javnom sektoru. Očekuje se da će se aktivnosti u njenoj privredi smanjiti za 18 odsto u ovoj godini.

U sukob Latvije i MMF-a mogla bi se umiješati i EUJoš su neke zemlje suočene s velikim rezovima, a analitičari upozoravaju da bi i njihovi političari, poput onih u Letoniji, mogli intervenisati jer se ne žele suočiti s političkim posljedicama rezova koje nameću MMF i šira finansijska tržišta.

- To bi mogao biti test za Evropu - rekao je rukovodilac  istraživanja tržišta u razvoju Danske banke u Kopenhagenu Lars Kristensen.

U Letoniji, kaže, situaciju diktiraju zbivanja u domaćoj politici. Pitanje je što će učiniti EU ako MMF ode.

Trenutno tek malobrojni prognoziraju takav scenarij. Letonijski političari zasada i dalje izražavaju nadu da će uspješno riješiti nesporazum i dobiti iduću tranšu MMF-ovog zajma. No, analitičari tvrde da zapravo traže druga moguća rješenja.

Nova je vlada nedavno potpisala sporazumu o razumijevanju s Evropskom komisijom o dobijanju tranše od 1,2 milijarde evra koja je dio većeg, 7,5 milijarde evra vrijednog paketa pomoći MMF-a i EU. Na Briselu je da odluči hoće li nastaviti tim putem ili poduprijeti zahtjeve MMF-a.

Posljedice

Analitičari ističu da će se Letonija bez podrške izvana suočiti s katastrofalnim privrednim posljedicama koje će vjerovatno uključiti pad vrijednosti valute lata koji je trenutno vezan za evro, produbljivanje recesije i učestali izostanak otplate zajmova. Takav bi razvoj događaja uzdrmao cijelu regiju, zbog čega bi u završnici EU i MMF platili još veći ceh.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.