Predsjednik SAD objavio prvi dio plana stabilizacije tržišta
VAŠINGTON - Predsjednik SAD Džordž Buš objavio je pokretanje prvog dijela plana za stabilizaciju finansijskog sistema vrijedan 250 milijardi dolara, kojim će se kupovati udjeli u posrnulim bankama.
Buš je pohvalio brzu reakciju evropskih vlada i ukazao na činjenicu da su njihovi planovi bili kvalitetni, izazvavši oporavak tržišta drugi dan za redom.
Buš je takođe najavio da će FDIC privremeno garantovati za nove dugove banaka, tj. međubankarsko kreditiranje.
Vlada će putem FDICA osigurati transakcijske račune manjih kompanija kako bi se mogla osigurati dnevna likvidnost privrede. Prema Bušu, na taj će se način riješiti jedan od ključnih problema ove krize – nevoljkost banaka da odobravaju kredite za likvidnost drugih banaka i kompanija.
Ministar finansija SAD Henri Polson izjavio je da će 250 milijardi dolara banke moći dobiti u zamjenu za povlašćene dionice, a istovremeno će morati prihvatiti ograničenja menadžerskih primanja i ukidanje bonusa i otpremnina sve dok Ministarstvo finansija drži udjele u njima.
Već je devet velikih finansijskih institucija odlučilo ući u program, uz cijeli niz manjih banaka.
U plan ulaze "Sitigrup", "Vels Fargo", "Morgan Čejs","Banka Amerika", "Goldman Saks", "Morgan Stenli", "Stejt strit", "Banka Njujork Melon" i "Meril Linč".
Državna kupovina dioničkih učešća u bankama predstavlja nov pristup Polsona. On slijedi jednake intervencije evropskih čelnika, koristeći široka ovlašćenja koja mu je Kongres dao početkom mjeseca uz 700 milijardi dolara, namijenjenih sanaciji američkog bankarskog sistama.
SAD će kupovati dioničke udjele u najvećim bankama Finansijske institucije bore se da obnove povjerenje ulagača, drugih kompanija i klijenata nakon velikih gubitaka koji su doveli do otpisivanja imovine veće od 635 milijardi dolara u finansijskoj industriji SAD.
Iako je finansijska kriza krenula iz SAD, a američka je vlada prva počela intervenisati na tržištu, inicijativa ministra Polsona, dolazi tek nakon objave Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Holadnije, Španije, Portugala i Austrije, da će za garancije bankarskih zaduženja, dioničko učešće u bankama i druge hitne mjere izdvojiti ukupno 2,3 biliona dolara.
Berze i krediti
Napori vlada i centralnih banaka širom svijeta usmjereni na oživljavanje paralizovanog kreditnog tržišta konačno su dali rezultate. Tako je Libor, ključna kamata na međubankarskom tržištu, na tromjesečne kredite u dolarima, evrima i funtama počeo padati, što su prve naznake vraćanja povjerenja među bankama.
Značajno su porasli i indeksi i dionice na Volstritu, kao i na evropskim i azijskim berzama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
