Povećanje poreza i doprinosa štetno za privredu Srpske

Ova ocjena iznesena je u analizi ekonomskih posljedica povećanja stopa poreza na dohodak i doprinosa u RS, čiji je autor Udruženje ekonomista RS - SWOT.

U analizi se navodi da se može ocijeniti da povećanje poreza na dohodak i doprinosa sa stanovišta mjera ekonomske politike nije opravdano.

- Kreatori ekonomske politike u RS posegnuli su za mjerom koja odstupa od dobre prakse većine zemalja, koje su kao mjere fiskalne konsolidacije uglavnom smanjivale budžetsku potrošnju ili povećavale indirektne poreze u najčešćim slučajevima PDV-a i akcize. Osim toga neke od relevantnih zemalja kao što su Češka i Bugarska tokom krize su smanjivale poreze na dohodak i doprinose, da bi još više ojačale konkurentnost svoje privrede. Na taj način većina zemalja je očuvala svoju poresku konkurentnost, a neke od njih su je i unaprijedile, stvarajući time pozitivne osnove za postkrizni privredni rast i razvoj. Povećanjem fiskalnog opterećenja na zarade RS više u tom smislu nije najkonkurentnija destinacija - navedeno je u analizi.

Dodaje se da je u zemljama u kojima je došlo do većeg povećanja poreza na plate došlo i do snažnijeg pada privredne aktivnosti.

- Pad privredne aktivnosti je rezultat djelovanja brojnih drugih faktora, a povećanje poreza je jedan od njih. U Hrvatskoj, gdje su povećani i direktni i indirektni porezi, došlo je do većeg pada privredne aktivnosti nego u Srbiji, gdje je povećanje poreza bilo minimalno. Usljed toga i rasta nezaposlenosti Hrvatska je tokom prošle godine ukinula privremeno povećanja poreza - piše u analizi.

Autori analize ne spore potrebu za smanjenjem deficita u budžetu, ali ističu da bi trebalo razmisliti o novim pravcima kreiranja fiskalne politike, koristeći iskustva drugih zemalja koje su prošle kroz taj proces. S obzirom na to da je povećanje stope indirektnih poreza u BiH iz političkih razloga teško ostvarivo, preporučeno je da se pribjegne drugim mjerama korišćenjem iskustva ostalih zemalja.

- Jedan od pravaca mogao bi da bude uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak (Njemačka 15-45 odsto, Austrija 23-50 odsto) uz vraćanje neoporezivog cenzusa koji postoji u mnogim zemljama EU (Njemačka 8.000 evra godišnje, Austrija 10.000 evra godišnje). Moguća mjera je i uvođenje proporcionalne stope poreza na dobit, uz poreske olakšice u smislu neplaćanja poreza na reinvestiranu dobit za proizvodna preduzeća - preporučeno je u analizi.

Kao mjera za stabilizaciju i smanjenje budžetskog deficita navedena je i efikasnija sistematizacija radnih mjesta u organima državne i lokalne uprave.

- To ne znači da je otpuštanje zaposlenih jedina mjera. Preraspoređivanje postojećeg kadra, planiranje budućeg zapošljavanja, smanjenje jaza između plata u javnom i realnom sektoru dovelo bi do smanjenja javne potrošnje i potrebe za povećanjem opterećenja privrede. Druga istraživanja su pokazala da postoji još mnogo prostora za smanjenje materijalnih troškova, kao što su sumnjivi postupci javnih nabavki, neracionalno trošenje kancelarijskog materijala ili goriva - navedeno je u analizi.

Poresko opterećenje je važna stavka u analizama koje strani investitori obavljaju prilikom odluke gdje će uložiti svoj kapital.

- Kapital dolazi u zemlje koje podstiču i privlače strane investitore kroz poreske olakšice, grantove u gotovini i posebne subvencije, one koje imaju odgovarajuću infrastrukturu i stručan kadar i one koje kreiraju osnovu koja će zadovoljavati zahtjeve i očekivanja stranih ulagača. S obzirom na to da su u RS jedina komparativna prednost bile niske stope poreza i doprinosa, donošenjem novih zakonskih rješenja potrošen je jedan od osnovnih aduta u borbi za privlačenje investicija - navodi se u analizi.

Rast poreza i doprinosa

Narodna skupština RS je u decembru prošle godine po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak uvedena je jedinstvena poreska stopa od deset odsto, umjesto dotadašnjih osam odsto, uključujući i poreske olakšice koje su eliminisane.

Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima stopa doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje je povećana sa 17 na 18 odsto, za zdravstveno osiguranje sa 11,5 na 12,5 odsto, za dječju zaštitu sa 1,4 na 1,5 odsto, a za osiguranje od nezaposlenosti sa 0,7 na jedan procenat. Na taj način zbirna stopa doprinosa je povećana sa 30,6 na 33 procenta.

Iako vlasti tvrde da je opterećenje na plate u RS i dalje najmanje u regionu, analiza je pokazala da manje namete imaju Hrvatska i Srbija.

Grabovac

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac izjavio je da su naručili još jednu nezavisnu analizu uticaja povećanja nameta na plate, koju je uradio Centar za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke.

- Obje analize su pokazale da je povećanje opterećenja na plate dugoročno negativna mjera - istakao je Grabovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.