Potvrđen paket pomoći za Atinu

Glas Srpske
Potvrđen paket pomoći za Atinu

BRISEL - Lideri zemalja evrozone odobrili su proteklog vikenda na vanrednom sastanku u Briselu finansijsku pomoć Grčkoj u iznosu od 110 milijardi, čime su ozvaničili sporazum Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda o pomoći Atini u naredne tri godine i još jednom potvrdili da je strah od širenja grčke krize osnovan.

U zamjenu za trogodišnji zajam Atina mora primijeniti drastične mjere štednje.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da će sve institucije, uključujući Evropsku centralnu banku, upotrijebiti sva raspoloživa sredstva da osiguraju stabilnost evra i evrozone.

- Branićemo evro svim snagama. Imamo nekoliko instrumenata na raspolaganju i to ćemo iskoristiti - rekao je Barozo, prenijele su agencije.

Detaljan plan pomoći Atini trebaju još da odobre i ministri finansija EU.

Na vanrednom sastanku u Briselu lideri evrozone iznijeli su i prijedloge o formiranju mehanizma evropske stabilizacije za očuvanje finansijske stabilnosti i obavezali se da će ubrzati planove za smanjenje deficita.

Dogovoreno je da budu pooštreni budžetski propisi EU, da se uvedu oštrije sankcije zbog probijanja rokova otplate duga, kao i mehanizmi praćenja deficita i konkurencije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi pozvali su svoje evropske partnere na uvođenje jače supervizije i primjenu striktnijih pravila na finansijskom tržištu, kako bi se izbjegle dužničke krize, slične onoj koja je Grčku dovela pred sam rub bankrota.

Italijanski premijer Silvio Berluskoni upozorio je da se cijela evrozona već nalazi u "vanrednom stanju".

Velika Britanija

Ministar finansija Velike Britanije Alister Darling kazao je da ova zemlja neće učestvovati u osnivanju fonda EU za finansijsku pomoć. Naveo je da Britanija neće ugroziti oporavak, ali kada se radi o podršci evru "očigledno to treba da riješe zemlje evrozone, a ne mi". Diplomate EU rekli su da treba da se osnuje jedna vrsta "banke" sa neiskorišćenim sredstvima budžeta EU koji bi onda služio kao "bazni kapital" za pozajmicu 60 milijardi evra na tržištu obveznica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana