Postepen oporavak privrede Srpske

Marina Čigoja
Postepen oporavak privrede Srpske

BANjALUKA - U Republici Srpskoj u 2010. godini došlo je do postepenog oporavka domaće privredne aktivnosti, a Srpska je izašla iz recesije već u drugom kvartalu, kada je vrijednost BDP-a povećana za 0,4 odsto.

Navodi se to u "Ekonomskom monitoru" Investiciono-razvojne banke (IRB) RS za prošlu godinu.

Dodaje se da je ovaj pozitivan trend ostao prisutan do kraja godine, s obzirom na to da je domaća ekonomija u trećem kvartalu rasla po stopi od 1,5 odsto, a u četvrtom po stopi od 1,4 odsto.

- Nastavljajući pozitivni trend ekspanzije iz prethodnog perioda, industrijska proizvodnja RS u 2010. godini rasla je po stopi od pet odsto, što je ujedno i najviša stopa rasta u regionu - navodi se u monitoru.

Dodaje se da je rast fizičkog obima proizvodnje u području prerađivačke industrije od 5,1 odsto bio predvođen ekspanzijom u oblastima proizvodnje osnovnih metala, gdje je ostvaren rast od 31,8 odsto, proizvodnje kože i predmeta od kože i obuće, koja je povećana za 24 odsto, te proizvodnje koksa i derivata nafte, koja je zabilježila rast od 12,5 odsto.

- S druge strane, negativni efekti svjetske ekonomske krize izazvali su oštar pad građevinske aktivnosti, koja bilježi pad od 21,9 odsto na međugodišnjem nivou - navodi se u monitoru.

Direktor Ekonomskog instituta Banjaluka kaže da je u prošloj godini došlo do blagog oporavka, ali da je za ovu godinu još uvijek teško precizirati kakvi će pokazatelji biti.

- Prvi kvartal ove godine govori u prilog činjenici da dolazi do laganog oporavka. Mislim da smo i u građevinarstvu mogli da ostvarimo bolje rezultate, da smo bili bolje organizovani u infrastrukturnim poslovima koji je trebalo da se rade. Prognoze MMF-a od 2,2 odsto privrednog rasta za ovu godinu jesu optimistične i biće ih teško ostvariti, ali mislim da to moramo da ostvarimo ako želimo da napravimo određen pomak - istakao je Jakšić.

U 2010. godini, prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, prosječan broj nezaposlenih u RS iznosio je 145.343 lica i veći je za 4,1 odsto u odnosu na njihov broj u 2009. godini.

- Rast broja nezaposlenih lica u RS u 2010. godini nesumnjivo upućuje na prisustvo negativnih efekata svjetske ekonomske krize, koji su kroz usporavanje privredne aktivnosti uticali i na domaće tržište rada. Ipak, stopa rasta broja nezaposlenih od februara 2010. postepeno se usporavala, što predstavlja pozitivan signal koji upućuje na prve znakove oporavka - ističe se u monitoru i dodaje da je u drugoj polovini 2010. godine zaustavljen trend pada zaposlenosti u RS.

Prosječan broj novozaposlenih osoba, brisanih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS u 2010. godini, iznosio je 2.040 lica, što je za 212 osoba više u poređenju sa prosjekom iz 2009.

Prošlu godinu obilježilo je zaustavljanje ekspanzije vrijednosti prosječne neto plate u RS, koja je iznosila 784 KM i nominalno je manja za 0,5 odsto.

- Pad vrijednosti prosječne neto plate u RS neposredna je posljedica budžetskih ušteda, u okviru kojih je od 1. januara 2010. godine na snazi zakonska odluka o umanjenju plata zaposlenih u organima javne uprave. I u idućem periodu možemo da računamo na sličan trend, s obzirom na to da se od 1. februara ove godine primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je ukinut neoporezivi dio dohotka, a poreska stopa je povećana sa osam odsto na deset odsto i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa povećana sa 30,6 na 33 odsto - naglašava se u monitoru.

U 2010. godini vrijednost prosječne penzije u RS ostala je nepromijenjena u odnosu na 2009. godinu i iznosila je 320 KM.

Vrijednost ukupne spoljnotrgovinske razmjene RS u 2010. godini, uz međugodišnji rast od 18,9 odsto, premašila je do tada rekordnu, 2008. godinu. Vrijednost izvoza iz RS veća je za 30,2 odsto. Istovremeno, pod uticajem oporavka domaće potrošnje, uvoz u RS je zabilježio međugodišnji rast od 13,6 odsto. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 53,7 odsto, dok se deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni smanjio za dodatnih jedan odsto.

- Oko 75 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene u 2010. godini realizovano je sa zemljama EU i potpisnicama Sporazuma o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine - CEFTA. Najznačajniji pojedinačni izvozni partneri RS bili su Srbija, Italija i Hrvatska, a uvozni, Rusija, Srbija i Italija - ističe se u monitoru.

Tokom 2010. godine kamate na dugoročne kredite zabilježile su neznatan rast u odnosu na kraj 2009. Istovremeno, kamate na kratkoročne kredite karakteriše umjereni pad i njihovo spuštanje ispod nivoa kamatnih stopa na dugoročne kredite u drugom i tokom četvrtog kvartala 2010. godine.

- U poređenju sa kamatnim stopama u zoni evra, kamatne stope u RS su se i dalje zadržale na visokom nivou, što je rezultat otežanog pristupa kapitalu na međunarodnim finansijskim tržištima, ali i konzervativne kreditne politike koju sprovodi domaći bankarski sektor - ističe se u monitoru.

Dodaje se da će i u sljedećem periodu kreditni rast bankarskog sektora zavisiti od intenziteta oporavka domaće privrede, rasta broja zaposlenih i njihovih primanja, ali i raspoloživosti i dostupnosti sredstava na međunarodnim finansijskim tržištima.

- IRB je do kraja marta ove godine plasirala 622,2 miliona KM putem sedam kreditnih linija - navodi se u izvještaju. 

Nezaposlenost u RS u prošlog godini

Broj nezaposlenih

145.343

Novoprijavljeni na evidenciju

5.258

Ukupno brisani sa evidencije

5.351

Brisani sa evidencije radi zaposlenja

2.040

 

 

Inflacija

Međugodišnja stopa inflacije u RS lani je iznosila je 2,5 odsto. Osim u RS i Sloveniji, u kojima je inflacija u decembru stagnirala u poređenju sa njenim nivoom iz juna, u širem regionu evidentan je trend ubrzavanja inflatornih kretanja. Srbija je jedina zemlja u regionu koju karakteriše dvocifrena stopa inflacije, kao i njeno snažno produbljivanje tokom druge polovine 2010. godine. U 2011. godini, prema projekcijama Evropske komisije, cijene nafte će rasti po stopi od 11,3 odsto. Za isti period, MMF procjenjuje da će cijene hrane u svijetu biti niže za 2,2 odsto.

- Međutim, trend rasta cijena prehrambenih proizvoda, koji je u svijetu, ali i kod nas, prisutan od jula 2010. godine, uveliko dovodi u pitanje održivost iznesenih projekcija MMF-a - zaključuju u IRB-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana