Političari nemaju kontrolu nad krizom

Glas Srpske
Političari nemaju kontrolu nad krizom

PEKING - Šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard izjavila je u Pekingu da evropske vlade treba da politički jasnije govore o suzbijanju dužničke krize da bi učvrstile povjerenje povjerilaca i investitora.

Prema njenim riječima, jasniji pravac rukovođenja evropskim odgovorom na finansijsku krizu pozitivno bi uticao na finansijsku stabilnost.

- Zaista ne razumijemo ko će iz ovoga da izađe kao lider, ali smatram da trenutna konfuzija apsolutno vodi ka nestabilnosti. Prema tome, sa moje tačke gledišta kao povjerioca MMF-a, politička jasnoća vodi većoj stabilnosti - rekla je Lagardova, prenijele su agencije.

Ministar finansija Poljske koja do kraja godina predsjedava Evropskom unijom Jacek Rostovski kritikovao je evropske lidere zbog načina suzbijanja dužničke krize i ocijenio da se kriza otela kontroli.

- Sve ukazuje na to da političari u evrozoni ne kontrolišu krizu. Bili smo svjesni da i nas to može da se tiče, ali uvijek smo govorili da će to zavisiti od načina na koji sarađuju političari u evrozoni da bi se izborili sa krizom - kazao je Rostovski i priznao da je očigledno imao pretjerano povjerenje u evropske lidere.

Predsjednik Češke Vaclav Klaus upozorio je da održavanje, kako je naglasio, lošeg projekta zajedničke evropske valute košta daleko više nego što bi koštao raspad evrozone.

Klaus je rekao i da će Evropa postati "periferija svijeta" ako nastavi da stavlja naglasak na prava pojedinaca.

- Zapadna civilizacija je napravila fatalnu grešku kada njen model nije u prvi plan postavio ekonomsku efikasnost, nego zahtjeve pojedinaca, raznih interesnih grupa, pa i cijelih država - kazao je Klaus.

Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je da je ono što se dešava u Italiji upozorenje svakoj zemlji i vladi koja nema pouzdan plan za rješenje prevelikih dugovanja i deficita u budžetu da je neophodno imati takav plan i pridržavati ga se.

Kameron je dodao da, ukoliko lideri evrozone žele da spasu svoju valutu, onda moraju da djeluju odmah, "jer što duže budu čekali, opasnost je sve veća".

Politička i ekonomska kriza u Italiji podstaknula je priče o raspadu evrozone na dva bloka - u jednom će biti bogate članice, a u drugome one kojima trebaju finansijska sredstva za spasavanje.

Rojters piše kako su francuski i njemački dužnosnici već u pregovorima o takvom scenariju. U tim razgovorima se povećava mogućnost da jedna ili više država napusti evrozonu, a da se njezina "jezgra" više poveže.

Portparol kancelarije njemačkog kancelara Angele Merkel Štefan Sajbert izjavio je da njemačka vlada ne teži ideji stvaranja manje evrozone i da je politika Berlina usmjerena na stabilizaciju evra u cjelini.

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej uvjerava da je EU riješena da zaštiti stabilnost evrozone, koja je od suštinskog značaja i za svjetsku ekonomiju.

Sankcije

Evropski komesar za monetarna i ekonomska pitanja Oli Ren rekao je da se pet zemalja članica EU suočava sa sankcijama prema novim pravilima o potrošnji jer ne čine dovoljno na smanjenju deficita u svojim budžetima. Ren je upozorio Belgiju, Kipar, Mađarsku, Maltu i Poljsku da postoji mogućnost da će prve kazne dobiti prema ojačanom Sporazumu za stabilnost i rast EU, a koji stupa na snagu sredinom decembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana