Početak kraja “evropske porodice”?
Atina - Sve realnija mogućnost da Grčka napusti evro-zonu, a zatim i EU, značiće propast ideje o “evropskoj porodici” - navode analitičari i upozoravaju da će finansijska tržišta odmah početi da spekulišu o tome ko je sljedeći na redu: Portugal, Španija ili Italija?, prenose agencije.
Evropski mediji javljaju kako se Grčkom više “ne može vladati” te da je parlamentarna većina protiv bilo kakve saradnje sa evropskim finansijskim institucijama, a da se sličan scenario počinje nazirati i u Francuskoj.
Grčka blagajna jako zavisi od oko 31. milijarde evra koliko je obećano do kraja juna, pod uslovim da u 2013. i 2014. uštedi još 11,5 milijardi evra.
To ni najveći optimisti ne očekuju od novoizabranog parlamenta, s obzirom da je sedam milijardi evra tog novca namijenjeno za penzije i plate u državnom sektoru.
Moguć je i najteži scenario - da država prestane plaćati svojim zaposlenima.
Rezultat izbora je poraz dosadašnjih napora nestranačkog premijera Papademosa i stranaka koje žele da nastave da sarađuju sa “trojkom” - predstavnicima MMF-a, Evropske centralne banke Evropske komisije.
Većina u novom parlamenu Grčke je protiv toga da se uopšte vraćaju dugovi, ukazuje Hans-Peter Burghof sa univerziteta Hofenhajm i dodaje da većina Grka smatra da su ti dugovi nepravedni.
I stanovnici Francuske su suverenom i demokratskom voljom odbili čak i stidljive pokušaje dosadašnjeg predsjednika Sarkozyja da se produži radni vijek zaposlenih i da ih natjera na štednju.
Fransoa Oland pobijedio je na izborima obećanjima kako će prije svega natjerati (veoma) imućne da plaćaju mnogo veći porez.
Oland opet pokreće temu evropskih obveznica gdje bi sudjelovala i Francuska, ali problem je što bi se tada u najtežoj situaciji našla Njemačka, koja ionako najviše sudjeluje u ukupnom kapitalu Europske centralne banke.
S obzirom da je većina u novom parlamentu Grčke otvoreno protiv bilo kakve saradnje sa evropskim financijskim institucijama - evropske obveznice postale su besmislene i prije nego što su počeli pregovori Pariza i Berlina.
Iako je većina financijskih stručnjaka vjerovala da će Grčka ostati u zoni evra - sada priznaju kako je nakon izbora “porasla” mogućnost da to ne bude tako.
Razlog za mali optimizam leži u činjenici da jedva ko može da zamisli posljedice nekontrolisanog bankrota Grčke.
Grčka blagajna, bez novca iz Evrope i u uslovima kada opet rastu kamate za novac koji Grčka želi da posudi, ostaće prazna već na jesen. To znači da bi potpuno prestala da podmiruje sve svoje međunarodne obveze - uključujući i plaćanje već uvezene robe pa više ni tehnički neće biti moguće da Grčka ostane u zoni evra.
S obzirom na preuzete obaveze - to zapravo znači i odlazak Grčke i iz EU.
Državne obveznice novih kandidata za odlazak - Portugala, Španije i Italije tada bi došle pod neizdrživ pritisak sve do trenutka kada će i njihovo napuštanje zone evra biti jedini izbor.
S druge strane, i među evropskim političarima sve su glasniji zahtjevi da se prestane samo sa planom o mjerama štednje i da stvori novi “Maršalov plan” za potsticaj ekonomije.
Bez obzira na plemenite namjere takvih zahtjeva, financijska tržišta dobro znaju kako su i Grčka i mnoge druge zemlje evropskog juga od kako su ušle u EU dobile velike iznose novca za prestrukturisanje ekonomije i da to uglavnom nije pomoglo - navodi Dojče vele.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
