Padaju sporazumi o Južnom toku

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da će biti pokrenute procedure da bi međudržavni sporazumi o izgradnji tog gasovoda prestali da važe. Ruski mediji navode da Rusiji sada predstoji dug proces anuliranja sporazuma o "Južnom toku" i rješavanja mogućih finansijskih trebovanja. Pravnici u Rusiji navode da nisu predviđeni penali za izlazak ili poništavanje međuvladinih sporazuma, a da se ta procedura reguliše samim dokumentom.

Planirano je da "Južnim tokom" bude transportovan ruski gas po dnu Crnog mora do teritorijalnih voda Turske, a zatim i do Bugarske, gdje bi se dijelio u dvije grane. Jedan krak iz Bugarske, preko Grčke podvodno je trebalo da vodi do Italije, a drugi preko Srbije i Mađarske do Austrije. Krak gasovoda iz Srbije vodio bi ka RS, a drugi bi išao ka Hrvatskoj. U okviru projekta izgradnje "Južnog toka" Rusija je potpisala međudržavne sporazume s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom, a u proceduri je bio ugovor sa BiH za krak gasovoda u RS. "Gasprom" je sa energetskim kompanijama u svakoj od zemalja osnovao zajednička preduzeća koja su zadužena za izgradnju "Južnog toka", a u RS je bilo dogovoreno osnivanje zajedničke firme sa preduzećem "Gas-Res".

Predsjednik Rusije Vladimir Putin i izvršni direktor državne gasne kompanije "Gasprom" Aleksej Miler objavili su u ponedjeljak da Rusija obustavlja projekat gasovoda koji je trebalo da ruski gas preko dovede do zemalja južne Evrope. Putin je rekao da je Rusija primorana da se povuče iz projekta "Južni tok" zbog toga što EU nije htjela da odobri izgradnju gasovoda.

Iznenadna "smrt" "Južnog toka", poslije osam godina pregovora i skupih pripremnih radova, bila je neočekivana, ne samo za evropske političare već i za same učesnike projekta. Izvor ruskog lista "Komersant" iz "Gasproma" rekao je da ta kompanija nije obavijestila svoje partnere u projektu "Južni tok", pošto je Putin odluku o obustavljanju projekta "razmatrao i donio kao i obično u takvim slučajevima u režimu specijalne operacije". Partneri "Gasproma" i suvlasnici projekta "Južni tok" - italijanski "Eni", francuski "EDF" i njemački "Vinteršal" nisu se oglašavali, a izvor iz jedne od tih kompanija rekao je da je malo šta jasno.

Okidač za Putinovu odluku, koja je uzdrmala cijelu Evropu, bilo je ponašanje Bugarske, koja je govorila o velikoj zainteresovanosti za projekat, a zatim pod pritiskom EU izmijenila stav i nije dozvolila izgradnju gasovoda.

Nakon odluke Rusije glavna tema u svim zemljama učesnicima projekta je šteta koju će pretrpjeti. Planirane investicije u RS u okviru "Južnog toka" premašuju dvije milijarde evra, a indirektna šteta je još veća, jer bi projekat otvorio hiljade radnih mjesta i uposlio domaću građevinsku operativu.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je juče da bi bila velika šteta ako bi definitivno bio obustavljen projekat "Južni tok".

- Velika šteta bi bila za RS, BiH i Srbiju ukoliko bi u potpunosti bila zaustavljena realizacija ovog projekta. U ovaj projekat je uloženo mnogo novca da bi olako bila prihvaćena odluka o odustajanju od njegove realizacije - rekao je Čubrilović i dodao da Srpska nije napravila promašaj kada je krenula u realizaciju projekta "Južni tok".

Projekat "Južni tok" ostavio je u Srbiji pozamašan trošak, jer je oko 30 miliona evra izdvojeno za osnivački ulog zajedničke firme "Južni tok Srbija", projekte, eksproprijaciju i pripremne radove. Šta će biti sa firmom "Južni tok Srbija" za sada niko ništa ne zna.

Bugarska će zbog obustave izgradnje gasovoda izgubiti najmanje 100 miliona evra, koliko je do sada investirala. Kompanija "Plinovidi", koja je slovenački partner "Gasproma", do sada je uložila između 150.000 i 160.000 evra.

Ruska kompanija "Južni tok transport" preračunala je da direktni gubici firmi izvan Rusije, koje su učestvovale u projektu, iznose 2,82 milijarde evra. Gubici evropskih firmi iznose 2,5 milijardi evra, a iznos od 300 miliona evra odnosi se na japanska preduzeća.

Glavobolje za Brisel

Austrijski ekspert Gerhard Mangot izjavio je da Brisel nakon propasti "Južnog toka" nema odgovor na gasne potrebe jugoistočne Evrope i da EU duguje odgovor zemljama učesnicima projekta zašto su ostali bez prihoda.

- Ne isključujem mogućnost da bi gradnja "Južnog toka" mogla da bude nastavljena ukoliko se promijene okolnosti, ali to je malo vjerovatno. Sve se kreće u pravcu toga da je poglavlje "Južni tok" zauvijek zatvoreno - rekao je Mangot.

Agencija Rojters ocijenila je da je diplomatska pobjeda EU, koja je natjerala Kremlj da otkaže gradnju gasovoda, zadala Briselu novu glavobolju - kako da se dođe do alternativnih izvora energije koji će obezbijediti sigurne isporuke gasa zemljama jugoistočne Evrope.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.