Onlajn prodaja jedina šansa majstorima starih zanata
BANjALUKA - Virus korona pomrsio je planove i preduzetnicima koji se bave starim i umjetničkim zanatima, te domaćom radinošću, koji sve teže uspijevaju da plasiraju svoje proizvode, a onlajn prodaja jedina je šansa da u vrijeme pandemije dođu do kupaca.
Prema podacima Ministarstva privrede i preduzetništva RS, u Srpskoj je trenutno registrovano 38 zanatlija u oblastima starih zanata, umjetničkih zanata i kućne radinosti.
Među njima su vunovlačari, ćurčije, proizvođači sapuna, zatim keramičari, te oni koji se bave izradom narodnih nošnji i veza.
Šansu za zaradu u starim zanatima prepoznala je i Dubravka Aničić iz Trna kod Laktaša, koja od 2016. godine izrađuje sapune koji u osnovi imaju biljna ulja.
- Uglavnom koristim kokosovo, palmino ili ricinusovo ulje, kome se dodaje soda bikarbona. Od toga se prave sapuni koji stoje mjesec dana, sazrijevaju, a potom su spremni za prodaju. U jednom ciklusu napravim između 70 i 80 sapuna. Dodajem latice sušenog bilja, prirodne boje, tako da imam raznobojne sapune - rekla je Aničićeva za "Glas Srpske".
Dodala je da je u ovih osam mjeseci pandemije obim posla drastično smanjen, kao i potražnja za sapunima u odnosu na isti period lani.
- Trenutno poslujem na nivou opstanka i pitanje je koliko uopšte uspijem sve troškove pokriti - rekla je Aničićeva.
Sa istim poteškoćama suočava se i Nada Mijatović iz Bijeljine, u čijoj radionici nastaju tradicionalne nošnje, te vezeni peškiri bez kojih su nekada svatovi bili nezamislivi.
- Pao je promet kao i svugdje. Malo ljudi uopšte navraća u radnju. Sve teže dolazim do materijala od kojih izrađujem nošnje, koje uglavnom pazare kumovi za krštenja kumčadi ili bake i djedovi kupuju za unuke. Teško opstajemo u ovoj situaciji, borimo se da ne zatvorimo radnju - kazala je Mijatovićeva i dodala da osim ovih tradicionalnih ručnih radova, prepravlja i sve vrste odjevnih predmeta.
Ističe da je u ovoj godini imala dosta naručenih vezenih peškira za svadbe, ali kako je korona zaustavila svatove, tako je i njen posao stao.
- Radim i ručni vez, heklanje i pletenje, ali u vrijeme ove krize rijetko ko traži te proizvode - rekla je ona.
S ciljem podizanja svijesti javnosti o značaju starih zanata i potrebi očuvanja tog kulturnog nasljeđa, Ministarstvo privrede i preduzetništva je sa Razvojnom agencijom RS na internet stranici "Preduzetnički portal" organizovalo prezentaciju proizvoda starih i umjetničkih zanata, te kućne radinosti.
- Pozivamo sve preduzetnike koji imaju sertifikat nekog od ova tri zanata da popune upitnik koji se nalazi na internet stranici ministarstva kako bi bili predstavljeni na "Preduzetničkom portalu" - naveli su u resornom ministarstvu.
Nelojalna konkurencija
Dubravka Aničić ističe da majstorima starih zanata koji imaju sertifikat i legalno posluju, osim pandemije, veliki problem predstavlja i nelojalna konkurencija.
- Društvene mreže su preplavljene oglasima ljudi koji rade bez sertifikata i u svojim domaćinstvima prodaju sve i svašta, proizvode koji nisu prošli analize ispravnosti. S obzirom na to da nemaju troškove kao mi, logično je i da su njihovi proizvodi jeftiniji, što nama ruši posao, ali nekako uspijevamo da kvalitetom sve to nadomjestimo - rekla je Aničićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
