Njemačka, zemlja plagijatora

Direktor "Radne zajednice za zaštitu proizvoda i znanja" ( VDMA ) upravo je predstavio najnoviju studiju njegovog udruženja o lažiranju proizvoda. Od 2003. godine VDMA svake dve godine ispituje kompanije članice i svaki put je broj pogođenih sve veći.

"U najnovijem istraživanju imamo novi rekord: U međuvremenu je 70 odsto firmi pogođeno piraterijom. Šteta je oko 7,9 milijardi evra. Samo u našoj branši, u izgradnji mašina i postrojenja, i to samo za 2013. godinu. S prometom od gotovo osam milijardi evra moglo se stvoriti dodatnih 38.000 radnih mjesta", računa Stefen Cimerman.

Podzemne fabrike

Falsifikuje se gotovo sve što može doneti profit.

"Možete poći od toga da se prave čak čitave mašine. To znači da se falsifikuju metali ali i kompjuterski programi. Pa i rezervni djelovi, ponekad čak samo dizajn. Unutra to često izgleda sasvim drugačije i često se tu ne realizuje funkcija. I ti su mi zapravo najdraži", kaže Cimerman i dodaje da je kod takvih proizvoda dokaz podmuklih prevara zapravo jednostavan.

Upitani preduzetnici plagijatorima nazivaju prije svega konkurente.

"Na drugom mjestu su takozvane podzemne fabrike, dakle one koje se nalaze u zadnjim dvorištima ili u garažama, gdje se proizvodi u nevjerovatnim uslovima. Na trećem mjestu su kupci i dobavljači, koji se takođe pojavljuju kao plagijatori."

Kina vodi, Njemačka na drugom mjestu

Kada se pomenu radionice u zadnjim dvorištima, misli se na Kinu, uslovno rečeno, vodeću zemlju na tržištu kopija. 72 odsto svih otkrivenih plagijata potiču upravo otuda. Ipak, zaprepašćuje, kako se kaže u studiji VDMA, da sa 23 odsto gotovo svaka četvrta kopija dolazi iz Njemačke. Njemački falsifikatori potisnuli su time Tursku sa drugog mjesta.

"Za to postoji, naravno, niz razloga" , kaže saradnik VDMA Stefen Cimerman.

"S jedne strane to je problem nedostatka svijesti da se čini nešto neispravno, dakle i Vi i ja smo kupci tih proizvoda. A u Njemačkoj je još uvijek tako da se prvo gleda na cijenu, a onda na kvalitet. Kineski falsifikati po pravilu su slabijeg kvaliteta, dok na kopije njemačkog porijekla VDMA gleda kao na visokotehnološke plagijate. Ove visokotehnološke kopije pokazuju da se ta opasnost u zemlji treba shvatiti vrlo ozbiljno" , piše VDMA u studiji.

Sve više zahtjeva za odštetu

Proizvode se uglavnom kopije proizvoda putem tzv . "reinženjeringa". Proizvod se rasklopi, analiziraju se pojedini dijelovi, procesi i funkcije, kako bi se to moglo napraviti jeftinije. Sedam od deset kopija nastale su na ovaj način. Nakon toga slijedi odliv "know now ", na primer preko nekadašnjih saradnika. A klasična industrijska špijunaža je na začelju sa 15 odsto.

Četvrtinu svih upitanih njemačkih tvoraca mašina i postrojenja dvostruko se kažnjava falsifikatima. Njima nije samo izmakao promet, već od kupaca dobijaju zahtjeve za odštetom jer oni misle da posjeduju original.

"Ako je u opasnosti život ili tijelo, može se dogoditi, da kompanije snađu beskrajni procesi iz kojih se teško izvuku. J er često je gotovo nemoguće dokazati da je riječ o falsifikatu. Na primjer, ako je proizvod izgorio", kaže Stefen Cimerman

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.