Nema riješenja za krizu u SAD i evrozoni

Glas Srpske
Nema riješenja za krizu u SAD i evrozoni

VAŠINGTON, BRISEL - Sjedinjene Američke Države i zemlje evrozone suočavaju se sa sve dubljom krizom, a rješenja za sada nema na vidiku.

Agencije prenose da pritisak na administraciju predsjednika SAD Baraka Obame i na američki Kongres, u kontekstu povećanja limita zaduženosti ove zemlje, postaje sve veći. Republikanski izvori navode da je Obama u srijedu uveče ljutito napustio pregovore sa predstavnicima Republikanske stranke u Kongresu

Jedan od Obaminih savjetnika je izjavio da se predsjednik kluba poslanika iz reda Republikanske stranke u Predstavničkom domu Kongresa Erik Kantor tokom pregovora ponašao "kao dijete", te je u nekoliko navrata prekidao Obamino izlaganje. To je bio četvrti neuspješni sastanak u ovoj sedmici na kojem su demokrate i republikanci pokušali da dođu do dogovora o povećanju limita zaduženosti SAD. Obama je upozorio lidere opozicionih republikanaca da je, ako hitno ne dođe do kompromisa o povećanju limita za zaduživanje, nužno proglašenje moratorijuma na dug, što bi značilo bankrot države. Republikanci traže veće smanjenje rashoda da bi pristali na povećanje limita za zaduživanje, a pregovori su zapeli zbog Obaminog zahtjeva da se povećaju porezi, što republikanci ne žele da prihvate.

U međuvremenu je bonitetska agencija "Mudis" objavila da, s obzirom na to da je do potencijalnog proglašenja nemogućnosti plaćanja dugova ostalo manje od tri sedmice, razmatra rejting američkih obveznica s ciljem mogućeg smanjenja.

Ministarstvo finansija saopštilo je da će godišnji deficit SAD, ako bude išao ovim tempom, premašiti 1.000 milijardi dolara treću uzastopnu godinu.

Ako se pravni plafon za javni dug SAD ne podigne do 2. avgusta, Ministarstvo finansija kaže da neće moći da se izbjegne proglašenje moratorijuma na plaćanje (bankrot države). Predsjednik Centralne banke SAD Ben Bernanke upozorio je Kongres da bi moratorijum SAD izazvao "ogromne probleme" za tu zemlju i "veliku krizu" u čitavom svijetu.

U međuvremenu, razlike u evrozoni o tome kako prevazići dužničku krizu još više su se pojačale, posebno između Pariza i Berlina.

- Članice zone evra moraju preduzeti hitnu akciju za rješavanje dužničke krize u Grčkoj da bi spriječile njeno prenošenje širom tog monetarnog bloka - upozorila je juče španski ministar ekonomije Elena Salgado.

Investitori strahuju da bi bankrot Grčke uzdrmao globalna tržišta i doveo do povećanja prinosa na suverene dugove i slabljenja evropskog bankarskog sistema, što bi zahtijevalo nova spasavanja banaka i time do krajnjih granica ugrozilo javne finansije. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će evropske zemlje potpisati ček na 71 milijardu evra, a privatni kreditori na 33 milijarde evra.

Agencija za određivanje kreditnog rejtinga "Fič" snizila je u srijedu rejting grčkog suverenog duga za tri stepena.

Poslanici Senata Italije, koja je poslije Grčke najugroženija zemlja, juče su trebali da glasaju o oštrim mjerama štednje, kojima se predlaže smanjenje budžeta za 48 milijardi evra u sljedeće tri godine.

Kina

Ekonomista kineskog vladinog Centra za istraživanje razvoja Ju Bin izjavio je juče da je američka ekonomija "u gorem stanju nego što se očekivalo" i da Peking mora da "ozbiljno procijeni" moguće rizike po ogromno kinesko vlasništvo nad američkim dugom.

Ju je izrazio zabrinutost zbog moguće nove runde Fedovih kupovina vladinih obveznica, poznate kao kvantitativno labavljenje ili QE, koja bi mogla da nanese štetu Kini time što bi depresirala vrijednost dolara i podigla cijene sirovina, neophodnih kineskoj industriji, s obzirom na to da se većina sirovina ugovara u dolarima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana