Najveća finansijska kriza od 1929. godine

- Globalna finansijska kriza do sada je Rusiju koštala ukupno 15 milijardi dolara u odlivu kapitala i mogla bi podići inflaciju i do dva odstotna boda više nego što se predviđalo - kazao je ruski ministar finansija Aleksej Kudrin.

Rusija sigurno nije jedina koja trpi posljedice krize, jer su posrnuli i Kina i Brazil, ali i mnoge druge zemlje.

Finansijska kriza u SAD  koja se prelila i u Evropu, ne prijeti da pooštri uslove pod kojima hipotekarne kredite uzimaju građani srednje Evrope. Žrtva svjetske krize biće u tom regionu investitori u nekretnine jer banke pooštravaju uslove kreditiranja njihovih projekata.

- Od investitora će se tražiti da u projekte izgradnje nekretnina ulažu više svog novca. Zato će se oni slabiji povući sa tržišta - kazao je šef Češke bankarske
asocijacije Jirži Kunert.

Svjetsku krizu osjetili su i mnogi tajkuni, pa su petorica najbogatijih Rusa izgubili samo u ljetnjim mjesecima oko 30 milijardi dolara.

Najmoćniji od njih, Oleg Deripaska, čije se bogatstvo procjenjuje na 28,6 milijardi dolara, izgubio je na dionicama koje posjeduje, oko 4,65 milijardi dolara. Takozvani "crni petak" koji traje već nekoliko mjeseci, odnio je Romanu Abramoviču, čija se imovina procjenjuje na 24,3 milijarde dolara, četvrtinu tog iznosa.

Ivica Todorić, Goranko Fižulić, Željko Zadro, Ante Vlahović, Milan Artuković, Emil Tedeski - samo su neka od imena kojima je talas nepovoljnih prilika na svjetskom, pa tako i hrvatskom tržištu kapitala u ovoj godini odnio milione kuna.

Najveći gubitnik među hrvatskim tajkunima je Ivica Todorić, vlasnik "Agrokora" koji pod svojim okriljem ima 16 kompanija.

Međutim, iako se mnogi bave globalnom krizom, rijetko ko se ozbiljnije osvrnuo na jedan veoma značajan događaj koji bi mogao da označi početak kraja ere neobuzdanog neoliberalizma u ekonomiji, odnosno na masovnu intervenciju države u SAD radi spasenja ugroženih finansijskih giganata.

Tako se 7. septembra, američko Ministarstvo finansija latilo spasavanja kompanija "Fani Me" i "Fredi Mak", a samo 12 dana kasnije država se obavezala da će uložiti pola biliona dolara radi podrške propalim hipotekarnim vrijednostima na uzdrmanom finansijskom tržištu.

Treba istaći da je riječ o vladi zemlje koja se do sada zalagala za apsolutno poštovanje pravila igre neoliberalne ekonomije: država ne smije ni u kom slučaju da se miješa u ekonomiju, ne smije nipošto da interveniše radi spasavanja propalih firmi.

Svjetski "policajci" koji se staraju da se to pravilo poštuje su Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, a u EU je za taj posao zadužena Komisija za nadgledanje konkurencije.

Pokušaja država da spasavaju svoje firme oduvijek je bilo, pa se tako pamti da je devedesetih godina Brisel kaznio Austriju zbog pokušaja spasavanja bečke filijale "Grundiga", a nešto kasnije se na tapetu našla i Francuska zbog slične intervencije u automobilskoj industriji. U najsvježijem sjećanju je pokušaj vlade italijanskog premijera Silvija Berluskonija da sa 350 miliona evra bar privremeno spasi od stečaja nacionalnu aviokompaniju "Alitalija", na šta je Brisel odmah najavio istragu.

Nikad se međutim, nije dogodilo da država "upumpava" bilione (hiljade milijardi) dolara na finansijsko tržište kako bi se izbjegao stečaj ogromnog broja banaka i finansijskih institucija.

Opravdanje za "miješanje" američke države u ekonomiju je da se time se otklanja mač finansijske katastrofe ne samo SAD već i cijelog svijeta. To je apsolutno tačno, ali potpuno u suprotnosti s pravilima igre koja su u svjetskim razmjerama usvojena na inicijativu i insistiranje baš te zemlje.

"Goldman Saks" i "Morgan Stenli" više nisu investicione banke

Američki bankarski investicioni giganti "Goldman Saks" i "Morgan Stanley" pretvoreni su uz odobrenje Federalne rezerve, u holdinge koji će biti pod nadzorom centralne banke.

Ovaj će im potez omogućiti pristup sredstvima centralne banke. Odluka o pretvaranju dviju banaka u fondove uslijedila je nakon što je Buševa administracija od Kongresa zatražila odobrenje da potroši 700 milijardi dolara za otkup nelikvidne imovine banaka oslonjene na hipotekarne kredite.

Odluka o promjeni statusa je donesena i zbog bojazni da "Goldman" i "Morgan" neće moći preživjeti finansijsku krizu kao nezavisni igrači.

I njihove su dionice pod pritiskom. Obje su banke predale zahtjeve za ovakvom promjenom statusa. Pritisak na "Goldman Saks" i "Morgan Stenli" vršile su i nimalo ohrabrujuće sudbine banaka poput "Meril Linč", koju je preuzela "Bank of Amerika", te "Leman Bradersa" koji je bankrotirao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.