Najbogatiji Hrvat težak skoro 600 miliona evra, pomogli mu i Srbi
Ivica Todorić, vlasnik "Agrokora", sa bogatstvom vrijednim 4,4 milijarde kuna (579 miliona evra) ponovo je ove godine zauzeo prvo mjesto na listi najbogatijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj prema listi koju objavljuje hrvatsko izdanje časopisa "Forbs".
Ivica Todorić, koji je, prema pisanju hrvatskih medija, u trci za preuzimanje slovenačkog maloprodajnog lanca Merkator, u prošloj godini povećao je svoje bogatstvo za 700 miliona kuna (92 miliona evra). Todorićevom bogatstvu doprinijeli su i kupci i radnici iz Srbije, budući da u sastavu "Agrokora" posluju trgovinski lanac "Idea" i industrija sladoleda i zamrznute hrane "Frikom".
"Forbsova" ovogodišnja lista hrvatskih bogataša sastoji se od 50 biznismena koji zajedno raspolažu bogatstvom od 12,84 milijarde kuna (1,69 milijarde evra) i u odnosu na prošlu godinu bogatiji su za 206,7 miliona evra. Iz toga se može zaključiti da produžena recesija najbogatijima lani nije donijela gubitke.
Bogatstvo koje hrvatski "Forbs" prati prema vrijednosti dionica na Zagrebačkoj berzi, najviše su povećala desetorica predvodnika liste, za oko 140 miliona evra, izuzimajući francusku porodicu Besnier, vlasnike mliječne industrije Dukat, čije se hrvatsko bogatstvo smanjilo.
Novi bogataš među prvih deset na "Forbsovoj" listi ove godine je Marko Pipunić, vlasnik "Žito Osijeka", koji zauzima 10. mjesto.
Iako je vrh ostao nepromijenjen, sa trećeg na drugo mjesto hrvatske liste bogataša popela se čileanska porodica Lukšić, djelimično hrvatskog porijekla, sa turističkim preduzećima Plavom lagunom u Poreču i jadranskim luksuznim hotelima u Dubrovniku.
Na trećem mjestu liste najbogatijih je Emil Tedeski, većinski vlasnik "Atlantik Grupe", u čijem sastavu posluju "Soko Štark", "Grand kafa" i "Palanački kiseljak". Bogatstvo Tedeskog procijenjuje se na 1,1 milijardi kuna ili 144 miliona evra, a prošle godine povećano je za 35 miliona evra.
Dok su kompanije u vlasništvu krupnih hrvatskih biznismena mahom na Zagrebačkoj berzi, prema riječima brokera, veliki srpski biznismeni uglavnom imaju stopostotno vlasništvo nad preduzećima, a na berzi je samo mali dio njihove imovine.
Budući da je podaci sa berze, kao najpouzdaniji pokazatelj vrijednosti imovine pojedinaca, nisu dostupni, u slučaju Srbije eventualno bi se mogli donositi posredni zaključci o odnosu snage naših bogataša na osnovu prihoda i profita njihovih preduzeća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
