Na poljoprivrednom dobru "Semberija" očekuju kvalitetn

Glas Srpske
Na poljoprivrednom dobru "Semberija" očekuju kvalitetn

Žetva je ove godine započela petnaestak dana ranije nego što je to uobičajeno, čemu su najvećim dijelom doprinijele visoke proljećne temperature, koje su dovele do ranijeg sazrijevanja usjeva

BIJELjINA - Na Poljoprivrednom dobru "Semberija" juče je počela žetva pšenice. Ovo poljoprivredno dobro ima ukupno hiljadu hektara zasijanih pšenicom, od čega je 85 hektara pod sjemenskom, a ostatak pod merkantilnom pšenicom. Žetva je ove godine započela petnaestak dana ranije nego što je to uobičajeno, čemu su najvećim dijelom doprinijele visoke proljećne temperature, koje su dovele do ranijeg sazrijevanja usjeva. Tehnički direktor Poljoprivrednog dobra "Semberija" Radomir Prodanović rekao je da je za sada teško prognozirati kakav će biti rod pšenice, ali očekuje da će prinosi vjerovatno biti oko četiri tone po hektaru. - Prema stanju usjeva, očekujemo i dobar kvalitet ovogodišnjeg roda, mada su vremenski uslovi bili prilično nepovoljni, zbog suše i visokih temperatura, kojima smo svjedoci posljednjih nekoliko mjeseci - dodao je Prodanović. On je naglasio da bi žetva pšenice trebalo da bude završena u narednih desetak dana. Žetva je na imanjima individualnih proizvođača počela sredinom prošle sedmice i u punom je jeku. Na semberskim njivama angažovano je oko 350 kombajna. Iako je rano za procjene prinosa, iz nadležnog opštinskog Odjeljenja za poljoprivredu potvrđeno je da se očekuje rod od oko četiri tone po hektaru i zadovoljavajući kvalitet zrna. Poljoprivredni stručnjak, istraživač u Poljoprivrednom zavodu u Bijeljini Marko Skoko, procjenjuje da će nezapamćena proljećna suša umanjiti prinose pšenice za 10 do 30 odsto, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i primijenjenih agrotehničkih mjera. Pšenica je u Semberiji zasijana na 10.580 hektara, što je za oko hiljadu hektara više nego prethodne godine, a čemu su najvećim dijelom doprinijeli izuzetno povoljni vremenski uslovi u vrijeme jesenje sjetve. Zemljoradnici su, inače, posljednjih godina smanjivali površine zasijane hljebnim žitom, zbog slabe zarade, jer su cijene repromaterijala konstantno povećavane, dok je otkupna cijena ostajala na istom nivou. Poljoprivrednik iz sela Ljeljenča Rado Lukić istakao je da za svojih gotovo 70 godina nije zapamtio da ovako rano počne žetva pšenice. I on se žalio na ekonomsku isplativost. - Pšenica neće moći da pokrije troškove koje sam imao da je zasijem i odgajim. Kada stavim na papir račun, koliko sam platio sjeme, đubrivo, zaštitu, koliko sam potrošio nafte, nema nikakve vajde od ovog posla. Ali, šta ću, ne mogu ostaviti njivu jalovu - naglasio je Rado. V. J.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana