Na policama nema mjesta za domaći med
BANjALUKA - Da su police domaćih marketa pretrpane pčelinjim proizvodima iz inostranstva, potvrđuje podatak da je BiH za sedam mjeseci ove godine uvezla 33 tone meda, što je čak 22 puta više u odnosu na izvezene količine, a ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj, naročito u sezonama poputove, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Prema podacima Spoljno trgovinske komore BiH, od januara do kraja jula domaći pčelarisu na ino-tržište uspjeli plasirati tek 1,5 tona meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok je uvoz tog proizvoda dostigao 2,4 miliona maraka.
Iz Spoljno trgovinske komore ukazuju da je ovogodišnji uvoz meda količinski veći za deset tona u odnosu na isti period lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
- Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska - navelisu u Spoljno trgovinskoj komori.
Naglašavaju da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uveliko određuju godišnji prinos meda u BiH.
- Suša i ekstremno visoka temperatura u Hercegovini te blaga prošlogodišnja zima negativno su uticale na prinos. Pčelarikoji su ove godine imali planinsku pašu i koji su geografski pozicionirani u predjelima sa višom nadmorskom visinom očekuju solidne prinose - navode iz Spoljno trgovinske komore BiH.
Da su nepovoljni vremenski uslovi bili najveći neprijatelj pčelara na jugu Srpske, potvrdio je i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković navodeći da je ovogodišnja sezona najlošija u posljednjih 15 godina budući da su prinosi maksimalno podbacili.
- Domaćeg meda ove godine praktično i nema. To što imamo ne može biti dovoljno ni za kućne potrebe, a kamoli za tržište. Uzrok su dugotrajne suše i klimatske promjene koje ne pogoduju lučenju nektara u prirodi. U Hercegovini kilogram meda košta 25 KM, čak su pojedini pčelari digli cijenu na 30 maraka i vjerovatno će se ići ka tom iznosu - rekao je Ninković.
Ništa bolja situacija nije ni na područjuromanijske regije.
- Pčelari koji su pčele napasali u predjelima prema Zelengori i Kalinoviku prošli su lošije u odnosu na kolege koje su košnice pozicionirale na Romaniji. Moje košnice su bile na Zelengori i izvrcao sam jedva kilogram i po meda po društvu, a optimalan prinos je između 15 i 20 kilograma. Lani sam imao više od 20 kilograma, tako da je ova godina potpuno podbacila - priča predsjednik Udruženja pčelara „Roj”, koje gravitira području Istočne Ilidže, Istočnog Novog Sarajeva i Trnova, Nemanja Dragičević.
Uprkos slabim prinosima, Dragičević ističe da pčelari u romanijskoj regiji kojise ozbiljnije bave proizvodnjom meda u posljednjih nekoliko godina imaju konstantne zalihe koje ne mogu prodati.
- Obilazili smo markete i na njihovim policama uopšte nismo našli med proizveden u BiH, što je poražavajuće. Imamo domaći med prve klase koji po 2-3 godine stoji u skladištu i ne stiže do potrošača, a uvozimo tone i tone meda čiji je kvalitet potpuno neizvjestan. To je stari problem na koji smo više puta upozoravali. Kontrole su nepotpune i rijetke budući da nema dovoljno inspektora - navodi Dragičević.
Prema njegovim riječima, uvozni med je nekoliko puta jeftiniji i samim tim predstavlja nelojalnu konkurenciju proizvođačima u BiH.
- Uvozni med u marketima košta od 12 do 20 KM za kilogram, a domaći 25, što ozbiljno ugrožava naše proizvođače - dodaje Dragičević.
Evropski savez
Nemanja Dragičević kaže da se domaći pčelari samostalno ne mogu izboriti sa pojavom nekvalitetnog meda na tržištu.
- Nadu uliva novoformirani evropski savez pčelara koji će nastojati da dođe do izmjena regulativa u čitavoj Evropi i to na način da na svakoj tegli meda mora obavezno da se naznači zemlja porijekla i sastav - rekao je Dragičević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
