Na bankrotu Grčke zarađuju milijarde

Glas Srpske
Na bankrotu Grčke zarađuju milijarde

LONDON - Američki investitor Kajl Bas već je zaradio milione na račun kreditne krize, a sada se sprema da umnogostruči svoj novac za čak 650 puta na - grčkom bankrotu.


Bas je osnovao fond "Hajman kapital" u Dalasu 2006. godine nakon što je uštedio deset miliona dolara na prodaji obveznica za kompanije sa Volstrita, prenose portali.

Zaradio je milione kladeći se protiv tzv. sub-prajm hipotekarnih kredita, posebne vrste kredita koja je bila ponuđena osobama s niskim primanjima, lošom kreditnom sposobnošću, pa čak i bez gotovinskog učešća.

Bas je bio jedan od 15 ljudi koji su uložili veliki novac kladeći se na to da će američke finansije "nestati u plamenu".
On je vjerovao da će propašću "sub-prajme" tržišta, biti otkriveno da bogate zapadne vlasti kriju finansijsku krizu. Kao veliki problem Bas vidi činjenicu da su banke bile tretirane kao "produžena ruka" vlasti, računajući na to da će ih ista ta vlast izbaviti iz finansijskih nevolja kada to bude bilo potrebno.
Bas se sada kladi na kolaps nekoliko zemalja u Evropi. Vjeruje da za Grčku, Portugal, Irsku, Švajcarsku, Italiju i Španiju postoji najmanja vjerovatnoća da će uspjeti da otplate svoje dugove.

Kupio je osiguranje od grčkog bankrota za 11 baznih bodova, što znači da bi osiguranje obveznica u vrijednosti jednog miliona dolara koštalo 1.100 dolara godišnje.

Grčki bankrot otplatio bi oko 70 odsto njegovih dugova, što znači da bi mu svaka opklada od 1.100 dolara donijela zaradu od oko 700.000 dolara.

Bas je kupio i oko 20 miliona kovanica. Tvrdi da metal u svakoj od njih vrijedi 6,8 centi.

- Možda nije kraj svijeta, ali mnogo ljudi će izgubiti mnogo novca. Naš je cilj da ne budemo među tim ljudima - poručio je Bas koji kaže i da mu je majka savjetovala da ulaže novac u "oružje i zlato".

Evropska dužnička kriza šansa je i za Rusiju. Dok donosi ozbiljne probleme velikim bankama regiona, u isto vrijeme otvara nove šanse ruskim bankama koje bi mogle da učestvuju u preuzimanju finansijskih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi.

Mnoge evropske banke aktivno posluju u dijelu Evrope koju aktuelni potresi nisu ozbiljnije pogodili, a obzirom na to da je jednom broju finansijskih institucija neophodan dodatni kapital, očekuje se aktiviranje procesa preuzimanja uz učešće ruske Sberbanke, koja je nedavno kupila austrijsku Folksbanku a zainteresovana je za nove, po mogućnosti jeftine objekte.

Evropske vlasti su u posljednje vrijeme pokazale zabrinutost zbog mogućnosti da najveće nacionalne banke mogu da budu objekat preuzimanja.

Štrajkovi

U Grčkoj su juče zbog 24-časovnog štrajka organizovanog zbog nacionalnih mjera štednje izazvanih teškom dužničkom krizom u kojoj se našla ta zemlja, zatvorene škole, muzeji, otkazani su letovi i trajekti, dok su bolnice radile sa minimalnim brojem osoblja.

Zaposleni u javnom sektoru uglavnom protestuju protiv plana prema kome će njih 30.000 biti tehnološki višak sa platom manjom za 40 odsto do kraja godine, prije nego što najvjerovatnije za godinu dobiju otkaz, a sve s ciljem da se drastično smanji javna potrošnja u zemlji.

Sankcije za neodgovorne zemlje

Ministri finansija EU usvojili su uredbu na osnovu koje će biti moguće uvesti sankcije zemljama koje su finansijski neodgovorne, potvrdio je evropski komesar za finansijske službe Mišel Barnije. Usvajanjem uredbe, čiji je cilj jačanje Pakta stabilnosti, evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren moći će da donosi odluke o kažnjavanju država koje ne sprovode rigorozna pravila u oblastima javnog zaduživanja i deficita.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana