Na Balkanu najviše zlata ima Srbija

Agencije
Na Balkanu najviše zlata ima Srbija

Svjetsko vijeće za zlato objavilo je novi spisak zemalja koje imaju najveće rezerve zlata.

Prema VGC-u, centralne banke širom svijeta kupile su 157.5 tona zlata u drugom kvartalu, što je 65 odsto više nego u prvom kvartalu i 137.9 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Od zemalja iz regiona najviše zlata ima Srbija koja se nalazi na 59. mjestu sa 14,8 tona zlata, Slovenija 2/3 odsto zlata te BiH na 93. mjestu sa 2 tone zlata. Hrvatske nema u prvih 100 jer zlata niti nema. Naime, zlatne je rezerve NBS prodao još prije 11 godina.

1. SAD prema zvaničnim podacima ima 8,133.5 tona zlata, što je najviše još od 1952. godine kada su imali čak više od 20.000 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 75,4 odsto.

2. Njemačka zvanično ima 3,395.5 tona zlata. Od septembra 2011. prodali su 4,7 tona zlata. Procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 72,4 odsto.

3. Italija ima 2,451.8 tone zlata. Procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 72 odsto.

4. Francuska ima 2,435.4 tone zlata, procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 71.6 odsto.

5. Kina ima 1,054.1 tone zlata, procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 1,7 odsto.

6. Švajcarska ima 1,040.1 tonu zlata, procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 11,5 odsto. 1997. godine Švajcarci su odlučili prodati nešto zlata jer su smatrali kako im zlato više nije potrebno da bi održali franak.

7. Rusija ima 936.7 tona zlata, procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 9,6 odsto. Rusija gradi svoje zlatne rezerve tek od 2006. godine. Ruska centralna banka obično kupuje zlato na domaćem tržištu.

8. Japan ima 765,2 tona zlata, procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 3,2 odsto. Zanimljivo, Japan je 1950. godine imao tek 6 tona zlata, a tek devet godina kasnije počeli su da kupuju više zlata.

9. Holandija ima 612,5 tona zlata. Procenat deviznih rezervi u zlatu iznosi 59,8odsto.

10. Indija ima 557,7 tona zlata i 10 odsto deviznih rezervi u zlatu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana