Mrkonjićki ratari privode kraju proljećnu sjetvu

Glas Srpske 07.05.2007 00:00

Nedostatak padavina pomutio planove poljoprivrednicima... Neke oranice ostale nezasijane zbog skupe sjetve

MRKONjIĆ GRAD - Mrkonjićki ratari planiraju ovog proljeća da zasiju 3.100 hektara oranica. Procjenjuje se da je do sada zasijano oko 90 odsto površina, jer neke površine, iako uzorane, još nisu zasijane zbog suše. Naime, gotovo mjesec dana u ovom kraju nije bilo obilnijih padavina, što je donijelo probleme ratarima, naročito u sjetvi kukuruza. - Uzorao sam parcelu od pet dunuma, gdje sam predvidio da zasijem kukuruz. Međutim, zbog suše to još nisam mogao da uradim. Vjerujem da ću poslije kiše uspjeti da zasijem kukuruz, jer ističe agrotehnički rok za sjetvu - kaže ratar Milenko Milić. Kada je riječ o ovoj kulturi, pod njom bi se trebalo naći 600 hektara. - Zasijao sam pet dunuma kukuruza i nešto povrća. Sijao bih i više da sjetva nije bila ovako skupa. Deset kilograma sjemenskog kukuruza koštalo je 45 maraka, što je zaista mnogo. Međutim, sijati se mora, jer se na selu od nečega mora živjeti. Grijeh je zemlju zapustiti i ne obrađivati. Nažalost, u našem selu sve više oranica je neobrađeno, jer neka domaćinstva nemaju sredstava za sjetvu - kaže poljoprivrednik iz Bjelajca Vojin Šarić. Njegov komšija Milovan Vođević važi za poljoprivrednika koji u ovom selu najviše zemljišta obrađuje. - I pored svih poteškoća, skupe nafte i sjemena, zasijao sam dvadesetak dunuma oranica, uglavnom kukuruzom, koji dobro uspijeva u našem kraju. Zasijao sam i dosta povrća, jer moja je deviza da se ne isplati obrađivati male površine - tvrdi Vođević. I Vođević ističe problem da je u mrkonjićkim selima sve manje domaćinstava koja obrađuju zemlju. - Na selu je sve više staračkih domaćinstava. Nije mi jasno zašto mladi sa sela bježe u grad kad se i ovdje od poljoprivrede i stočarstva može pristojno živjeti. Država mora stimulisati mlade ljude da ostaju na selu i da se bave poljoprivredom - istakao je Vođević. Duško Gojičić iz Podrašnice tvrdi da u ovom selu ratari još obrađuju značajne površine. Uglavnom se sije pšenica, raž, ječam, zob..., a najviše površina je pod krompirom. - Sjetva u Podraškom polju, gdje je nadmorska visina oko 800 metara, počela je polovinom aprila. Posao su opteretile visoke cijene repromaterijala. Nije bilo regresiranja, pa su neke oranice ostale nezasijane. Ipak, što sam planirao to sam i zasijao, uglavnom povrćem - kaže Gajičić. Ratar Milenko Župić iz Gustovare tvrdi da je zasijao oko pet dunuma oranica. - Planirao sam i više, ali zbog suše, skupog sjemena i vještačkog đubriva, nisam uspio. Stotinu kilograma vještačkog đubriva košta 57,11 maraka, više nego prošle godine. Sjemenski krompir je koštao od 1,20 do 1,60 maraka za kilogram. Što je mnogo mnogo je, pa makar dolazilo i od države - rekao je Župić. S. DAKIĆ PLANOVI Kiša koja je pala proteklog vikenda obradovala je većinu mrkonjićkih ratara, jer je stigla u posljednji čas. Od 3.100 hektara, koliko je planom predviđeno da se zasije ovoga proljeća na području opštine, 600 hektara zasijaće se kukuruzom i pšenicom. Zob je planirano da se zasije na 400, ječam na 150, a krompir da se zasadi na 470 hektara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Mrkonjićki ratari privode kraju proljećnu sjetvu

Samo ozbiljan kupac spasava ribnjak “Saničani”

Drašković “helikopterom napustio Hercegovinu”, neće više ulagati

UniCredit proglašen najboljom bankom za transakcijsko bankarstvo u Evropi

Punija kasa dokaz ekonomskog rasta

Podsticaji siguran oslonac farmama

Poslovanje “Destilacije” i ove godine u znaku borbe za tržište

Dragana Janjić imenovana za člana Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka

Lidl započinje gradnju prodavnica u još tri grada u BiH

“Agroherc” prodaje imovinu: Na dobošu cijevi i metalni kreveti

Hiperponuda oborila cijene kirija!

Najsavremenija solarna elektrana u regionu čeka građevinsku dozvolu

Metalski sektor i turizam primamljivi investitorima

Recesija u Njemačkoj gasi radna mjesta i u BiH

Rekordna prodaja šumarskih proizvoda u drugom tromjesečju u Srpskoj

Cijena novih stanova veća za 11,7 odsto

Manje putnika na banjalučkom aerodromu nego prošle godine