MOL: Proljeće rok za dogovor o Ini

Ovaj zagrebački dnevnik dodaje da su se Mađari interno dogovorili da rok bude do proljeća. Ne postigne li se do tada dogovor, dionice u vlasništvu MOL-a - 49,1 odsto - idu na prodaju.

Jedini zainteresovani za sada su Rusi, piše zagrecački list i dodaje da u tom kontekstu treba posmatrati i mađarske parlamentarne izbore 6. aprila.

Nastave li se pregovori delegacije hrvatske vlade i MOL-a tempom kao do sada - tri sastanka od septembra, a bez konkretnog pomaka - obije će se strane morati jako potruditi da se dogovore, jer vrijeme izmiče.

Mađare ne zabrinjava hrvatska tužba arbitražnom sudu, ali su vrlo su nezadovoljni tempom pregovora, tvrdeći da se ovakvim ritmom "mogu sastajati godinama", kao i insistiranjem hrvatske strane da upravljanje Inom bude glavna tema.

Iako mnogi sumnjaju da su informacije o prodaji dionica Ine takticki potez, izvori bliski mađarskoj strani već mjesecima govore da je prodaja vrlo realna opcija u slučaju neuspjelih pregovora, piše "Večernji list".

Kako dodaje, kupovina udijela u 14 of-šor koncesija koje njemačka hasna kompanija Wintershall ima u britanskim vodama Sjevernog mora možda nagoviješstava novu poslovnu zonu interesovanja MOL-a.

S druge strane, "Jutarnji list" piše da stručni konsultant hrvatske vlade u pregovorima sa MOL-om Jasminko Umićević tvrdi da je Ina za pet godina, koliko je vodi ta mađarska kompanija, izgubila 500 miliona kuna, koliko iznosi njena dobit za prvih devet mjeseci prošle godine.

Umićević smatra da bi za Inu najbolje bilo da pronađe drugog strateškog partnera, ocenjujući da Mađari nemaju razloga da je prodaju.

On je naveo da je MOL grupa prerađivačke kapacitete povećala za 40 odsto, a kako su dobili mogućnost da Inine rezerve, kako u Hrvatskoj, tako i u Siriji i Egiptu vode kao svoje, one su im porasle za 20 odsto.

Hrvatska je arbitražnom sudu u Ženevi, 18 januara predala tužbu protiv MOL-a, sa kojom se spori oko upravljanja Inom.

Kako su prenijeli mediji, hrvatska vlada traži da se proglase ništavnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o gasnom poslovanju.

Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora. U hrvatskoj naftnoj kompaniji Ina, Mađari drže 49,1 odsto dionica, a vlada u Zagrebu 44,84 odsto.

Taj potez Zagreb je povukao nakon što je 16. januara završena treća runda pregovora u kojoj su hrvatska vlada i MOL pokušavali da riješe sporove oko upravljačkih prava i drugih pitanja u Ini.

Hrvatska zamjera MOL-u izostanak ulaganja u Inu, dok Mađari prigovaraju da Hrvati nisu održali obećanje o preuzimanju poslova sa gasom, koji Ini donosi gubitke.

Sa svoje strane, i MOL je u novembru od Međunarodnog centra za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu zatražio arbitražu protiv hrvatske vlade zbog kršenja određenih obaveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Iz MOL-a su već ranije upozoravali da bi mogli tužiti Hrvatsku i tražiti najmanje dvije milijarde kuna odštete (više od 260 miliona evra), jer nije preuzela poslove sa gasom, niti uvela tržišne cijene gasa, što je bilo dogovoreno 2009. godine.

MOL je u novembru takođe ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora da započne s pripremama za prodaju MOL-ovog udijela u Ini. Početkom decembra MOL je Hrvatskoj ponudio otkup svog udijela u Ini, napominjući da će ga, ne bude li hrvatska vlada mogla ili htjela otkupiti, prodati nekom drugom.

Na čitav tok pregovora uticao je i zahtjev za hapšenje direktora MOL-a Žolta Hernadija koga Hrvatska sumnjiči da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi mađarskoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Sve je kuliminiralo početkom oktobra prošle godine, kada je hrvatska policija za Hernadijem izdala crvenu potjernicu Interpola. U MOL-u odbacuju hrvatske tvrdnje, a sud u Budimpešti je odbio izručenje Hernadija, jer mađarska istraga nije ustanovila nikakvu njegovu krivicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.