Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH: Rafinerija jak učesnik na tržištu

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.

* GLAS: Koliko će rad Rafinerije doprinijeti poboljšanju ekonomije u BiH, s obzirom na to da se u BiH uvozom naftnih derivata bavi 600 distributera, koji uvoze gorivo sumnjivog kvaliteta?

ZIROJEVIĆ: Tržište naftnih derivata u BiH je potpuno liberalizovano i kao rezultat toga danas na tržištu imamo veoma veliki broj malih dobavljača tečnih naftnih goriva, više od 65 odsto dobavljača su. u stvari, mali dobavljači. Ova usitnjenost je rezultirala da na tržištu nije zaživjelo pravo konkurentsko ponašanje i takmičenje između dobavljača za potrošača, tako da je danas naftno tržište u BiH potpuno zavisno od uvoza, sigurnost snabdijevanja je veoma loša, jako je izražena nestabilnost cijena i ona direktno zavisi od politike naftnih kompanija u regionu od kojih se kupuju naftna goriva za BiH, ne postoje čak ni minimalne zalihe naftnih goriva, kvalitet tečnih naftnih goriva je nezadovoljavajući, ne postoji sistemsko rješenje za nastavak istraživanja nalazišta sirove nafte i, na kraju, imamo jako veliko učešće mineralnih goriva u spoljnotrgovinskom deficitu BiH. Za devet mjeseci ove godine udio mineralnih goriva u ukupnom spoljnotrgovinskom deficitu BiH iznosio  je oko 18,3 odsto. Dugoročno gledano, sa vrlo jakim učesnikom na tržištu kao što će biti Rafinerija nafte Bosanski Brod, svi navedeni nedostaci, uključujući i spoljnotrgovinski deficit, znatno će se otkloniti.

* GLAS: Do kada važi produženje Odluke o kvalitetu tečnih goriva? Šta sve podrazumijeva?

ZIROJEVIĆ: Odlukom o izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, koju je Savjet ministara BiH usvojio na petoj tematskoj sjednici, održanoj 6. novembra 2008. godine, produžen je prelazni period za domaćeg proizvođača tečnih naftnih goriva do 30. juna 2009. godine i to za goriva za dizel-motore i ulje za loženje ekstra lako. Prelazni period predstavlja vremenski okvir u kojem će se izvršiti potpuna modernizacija "stare linije" za preradu sirove nafte, a to znači da će goriva proizvedena u Rafineriji nafte Bosanski Brod, po isteku tog perioda, zadovoljavati zahtjeve važećih bosanskohercegovačkih standarda. Vrlo je bitno naglasiti da je donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva Savjet ministara BiH uklonio administrativnu prepreku za početak proizvodnje u jedinom proizvođaču tečnih naftnih goriva u BiH.

* GLAS: Hoće li po isteku važenja te odluke Rafinerija u Brodu unaprijediti proizvodnju, da ne bi bilo sličnih nesuglasica i dilema kao donedavno?

ZIROJEVIĆ: Naravno. Prema planu investicija i već preduzetim aktivnostima, Rafinerija nafte Bosanski Brod trebalo bi da do marta 2009. godine obezbijedi sve uslove za proizvodnju euro dizela, odnosno goriva za dizel-motore koje će po svim svojim parametrima, uključujući i sadržaj sumpora, zadovoljavati odredbe važećeg bh. standarda.

To praktično znači da neće biti potrebe za daljim produženjem prelaznog perioda definisanog Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva. Radi informisanja potrošača, vrlo je bitno naglasiti da će dizel-gorivo iz Rafinerije nafte Bosanski Brod, do isteka prelaznog perioda, imati samo povišen sadržaj sumpora, dok će svi ostali parametri biti potpuno usklađeni. Analizirajući rezultate sprovedene kontrole kvaliteta tečnih naftnih goriva koja se uvoze u BiH, evidentno je da određeni broj uzetih uzoraka dizel-goriva ne zadovoljava bh. standarde upravo po sadržaju sumpora, ali i po nekim drugim parametrima.

* GLAS: Koliki su kapaciteti prerade Rafinerije?

ZIROJEVIĆ: Kapacitet "stare linije" za preradu sirove nafte u Rafineriji nafte Bosanski Brod je 1,2 miliona tona godišnje. Stara linija prerade je potpuno spremna za početak proizvodnje, tačnije već je počelo zagrijavanje postrojenja i u narednih nekoliko dana očekujemo početak prerade, što znači da će se prve količine naftnih goriva iz Rafinerije nafte Bosanski Brod pojaviti na tržištu prije kraja ovog mjeseca. Osim stare, u Rafineriji postoji i "nova linija" za preradu sirove nafte. Planom investicija je predviđeno da se izvrši i obnova ove linije, čiji je kapacitet tri miliona tona godišnje. Ovo znači da će ukupni kapacitet Rafinerije nafte Bosanski Brod biti 4,2 miliona tona i to je nekoliko puta veći kapacitet od potreba tržišta u BiH. Ovo praktično znači da Rafinerija mora računati ne samo na tržište BiH, već i na regionalno tržište. Ako se analiziraju rafinerijski kapaciteti u regionu, evidentno je da postoji višak kapaciteta i trenutno se odvijaju procesi koji idu u pravcu okrupnjavanja naftnih kompanija. Međutim, kako bi se obezbijedio evropski kvalitet naftnih goriva, u gotovo svim rafinerijama u okruženju se moraju napraviti velike investicije, čak ni državni monopoli kao što su "INA" i "NIS" nisu u mogućnosti da to naprave sopstvenim resursima. Ovo je razlog što mislim da je bh. rafinerija u prednosti.  

* GLAS: Kakvi su energetski potencijali BiH?

ZIROJEVIĆ: Upravo je završena Studija energetskog sektora u BiH, koja je, između ostalog, analizirala i energetske potencijale u BiH. Ovi potencijali se prije svega ogledaju u energiji vode i nalazištima uglja, ali i u takozvanim obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetar, energija sunca, biomasa, geotermalna energija i slično. U kom obimu će koji od ovih resursa biti iskorišćen stvar je strateškog opredjeljenja, a izgled tzv. energetskog miksa, odnosno učešća pojedinih vidova energije u ukupnom energetskom snabdijevanju odrediće i intenzitet korišćenja pojedinih energetskih resursa.

Uštede

* GLAS: Kakve su strategije energetskog sektora?

ZIROJEVIĆ: Nažalost, strategije koje će odrediti budućnost energetskog sektora u BiH još ne postoje, ali se iskreno nadam da će aktivnosti koje sprovode entitetske vlade po ovom pitanju dati što skoriji rezultat. Kada se govori o energetskim resursima, smatram da BiH ima još jedan veoma značajan energetski resurs, a to su uštede energije. Nas kao društvo karakteriše vrlo velika potrošnja energije po glavi stanovnika, a to je jasan indikator da u oblasti energetske efikasnosti možemo napraviti ogroman rezultat.

Postoje određene procjene koje kažu da se primjenom mjera energetske efikasnosti mogu napraviti uštede u potrošnji energije koje su čak na nivou proizvodnje u jednoj hidoelektrani.   

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.