Mjere štednje ili bankrot u martu

Glas Srpske
Mjere štednje ili bankrot u martu

ATINA - Premijer Grčke Lukas Papademos pozvao je sindikalne lidere da hitno prihvate dalje smanjenje troškova rada, jer bi u suprotnom međunarodni zajmovi za spasavanje mogli da presuše, što bi gurnulo zemlju u "nekontrolisani bankrot" u martu.

Papademos je upozorio da će odluke koje budu donijete prije sredine januara, kada u Atinu treba da stignu međunarodni inspektori poznati kao trojka, odrediti da li će zemlja zadržati evro ili će vratiti drahmu koja je do 2002. bila grčka valuta, prenose agencije.

Grčka opstaje zahvaljujući paketu za spasavanje od 110 milijardi evra koji su joj u maju 2010. odobrili Evropska unija i Međunarodni monetarni fond.

Atina je u zamjenu za tu pomoć uvela stroge mjere štednje, a u toku su pregovori o finalizovanju detalja drugog međunarodnog paketa od 130 milijardi evra.

- Bez sporazuma sa trojkom i novog finansiranja Grčka se suočava sa opasnošću od nekontrolisanog bankrota u martu - upozorio je Papademos sindikalne lidere i predstavnike poslodavaca.

On je podsjetio da trojka zahtijeva preispitivanje troškova rada kako bi se povećala oslabljena konkurentnost i smanjila visoka nezaposlenost i upozorio da zemlja neće dobiti sljedeću tranšu međunarodnog zajma za spasavanje koja je od vitalnog značaja ukoliko ne budu preduzete značajne mjere.
Vlada je do sada odbacivala takve pozive u strahovanju da bi to imalo veliki uticaj na nezaposlenost u vrijeme kada je već bez posla blizu 900.000 Grka.

- S početkom 2012. ulazimo u najkritičniji period za grčku ekonomiju. Sljedećih nekoliko sedmica biće od izuzetno velikog značaja - rekao je premijer Grčke i dodao da "sutra rizikujemo da ostanemo bez ičega".
Vodeći grčki sindikat u privatnom sektoru GSEE je odbacio pozive za smanjenje troškova rada i insistirao na tome da se poslodavci pridržavaju važećih sporazuma o platama.

Drugi paket za spasavanje je dogovoren u oktobru pošto je postalo jasno da prvi paket zajmova neće biti dovoljan. U okviru tog sporazuma je takođe predviđeno da privatni kreditori otpišu 100 milijardi evra duga kako bi se uspostavila njegova održivost. Dug Grčke je u 2011. premašio 160 odsto bruto domaćeg proizvoda, a otpisom 100 milijardi evra bio bi smanjen na oko 120 odsto BDP do 2020.

Siromaštvo

Prema podacima grčkog zavoda za statistiku Elstat, nešto više od tri miliona, od ukupno 11 miliona stanovnika Grčke, bilo je na ivici siromaštva ili je živjelo u bijedi u 2010. godini,  prenijele su agencije.

U pojedinim članicama EU situacija je još gora: u Bugarskoj u siromaštvu živi 41,6 odsto građana, Letoniji 38,1, Mađarskoj 29,9, a u Poljskoj 27,8 odsto. U Španiji je ta brojka nešto niža i iznosi 25,5 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana