Milijarde evra za spas zaduženih

Glas Srpske
Milijarde evra za spas zaduženih

VAŠINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) razmišlja o tome da poveća finansijske resurse sa 940 na 1.300 milijardi dolara, javili su njemački mediji.

Njemački dnevni list "Frankfurter algemajne cajtung" piše da se trenutno razmišlja o dva "modela" povećanja MMF-ovih resursa, ne navodeći izvore informacija.

Razmišlja se o produženju povećanih bilateralnih kreditnih linija koje su pojedine članice za vrijeme krize privremeno stavile na raspolaganje MMF-u.

Te linije od oko 300 milijardi dolara trebalo je da budu ukinute, budući da su uvedene u periodu finansijske krize.
Prema drugom modelu, novi kreditni aranžmani, čija je vrijednost ove godine udesetostručena na 573 milijarde dolara, ne bi bili smanjeni za iznos povećanja kapitala kao što je dogovoreno, već bi se produžili u istom obimu. U tom slučaju MMF-ov kapital ubuduće bi iznosio oko 1,3 milijarde dolara.

Evropski lideri razmatraju plan vrijedan više triliona evra za krizni fond evrozone posredstvom Evropske centralne banke (ECB), izjavio je juče izvor iz EU, prenijele su agencije.

Izvor blizak ovim razgovorima potvrdio je da plan postoji, ali da još nije donesena odluka o ukupnom obimu sume.
Prema izvještaju medija u Vašingtonu, na nedavnom sastanku MMF-a zvaničnici su sugerisali da bi Fond za evropsku finansijsku stabilnost (EFSF) mogao da bude pomognut preko ECB-a da bi se došlo do dva triliona evra potrebna za finansiranje Italije i Španije.

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da ne odbacuje mogućnost da se dozvoli bankrot neke od članica evrozone kada u okviru monetarne unije bude uspostavljen stalni fond za spasavanje.
Ona je istakla važnost proširenog mehanizma za sprečavanje prelivanja budućih kriza na druge zemlje, kao što se desilo u slučaju Grčke.

Investitori dosad nisu bili impresionirani brzinom kojom su vlasti reagovale na dužničku krizu evrozone, a analitičari ističu da su potrebne mjere, a ne riječi, da umire nervozna finansijska tržišta.

Svjetske akcije oslabile su i približile se 14-mjesečnom minimumu koji je zabilježen prošle sedmice, dok je evro pao na desetogodišnji minimum prema jenu, usljed rasta sumnji na tržištu oko toga koliko će efikasne biti nove mjere Evrope za ograničavanje širenja dužničke krize na Starom kontinentu.

Globalni indeks MSCI pao je za 1,1 odsto, nakon što je u petak oslabio na najniži nivo od jula 2010, dok je u odnosu na trogodišnji maksimum iz maja dosad pao za čak 23 odsto.

Volstrit je prošle sedmice zabilježio najveće gubitke od oktobra 2008. godine, što je za Amerikance mogući znak da je na pomolu nova recesija.
Indeks "Dau Džons" pao je za sedam dana 6,4 odsto, na 10.771 bod, što je najveći sunovrat u nešto manje od tri godine.

Obveznice

Evropska unija prvi put je izdala obveznice čiji je rok dospijeća duži od deset godina.

Posredstvom Evropskog mehanizma za finansijsku stabilnost izdate su 15-godišnje obveznice "teške" četiri milijarde evra, a poslužiće kao pomoć Irskoj i Portugaliji.
Prema informacijama iz Evropske komisije, za te obveznice zabilježena je potražnja u vrijednosti od 5,8 milijardi evra.
Obveznice dospijevaju 4. septembra 2026. uz kamatu od tri odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana