Malina miriše na dobru zaradu

Anita Janković
Malina miriše na dobru zaradu

Banjaluka - Slabiji prinos malina zbog lanjskih poplava nije obeshrabrio malinare u RS, koji su uprkos problemima nastavili sa radom i ove godine očekuju dobru zaradu, zahvaljujući izvozu i otkupnoj cijeni od četiri marke.

Predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH i Udruženja "Vilamet" Ljubiša Alempić kaže da je kvalitet roda odličan.

- Vjerujem da će malinari na kraju ipak biti zadovoljni prinosima, iako je u pojedinim djelovima RS došlo do sušenja malinjaka usljed velike vlažnosti tla, koje je posljedica poplava - kaže Alempić.

Na području regije Birač maline uzgaja 1.500 proizvođača na 250 hektara, a ove godine će ubrati oko 2.000 tona ploda.

- U posljednjih par godina došlo je do intenzivnog uzgoja malina zbog otvorenosti tržišta. Samo prošle godine u našoj regiji maline su zasađene na novih 50 hektara. Stanovništvo u njima vidi sigurne prihode - kaže Alempić.

Više od 95 odsto roda iz domaćih malinjaka namijenjeno je za izvoz, a glavna tržišta su skandinavske zemlje, Njemačka, Švajcarska i Austrija, a stižu i do Japana i Sjeverne Amerike.

- U BiH se godišnje proizvede oko 10.000 tona malina, a čak i kada bismo uduplali proizvodnju, opet ne bismo zadovoljili potrebe tržišta - ističe Alempić.

Vlasnici hladnjača ponudili su malinarima da otkupe rod po cijeni od 3,25 KM po kilogramu. Proizvođači se nadaju da će do kraja berbe otkupna cijena skočiti na četiri marke.

- Nabavio sam hladnjaču, maline berem pakujem i skladištim sam, jer se nadam da ću tako na jesen ostvariti bolju otkupnu cijenu - kaže malinar iz Teslića Dragomir Pavlović.

Dodaje da se dosta korijenja osušilo, zbog čega će prinos ove godine biti manji za 30 odsto u odnosu na lanjski.

- Nešto veća otkupna cijena ublažiće slabiji prinos. Problem je što Teslić ne ulazi u sistem protivgradne zaštite, iako na području naše opštine ima oko 150 uzgajivača malina sa tendencijom rasta - kaže Pavlović.

Predsjednik Udruženja malinara opštine Rudo Miloš Bukva savjetuje nezaposlenima, ukoliko imaju par dunuma zemlje, da se okrenu proizvodnji malina.

- I ja sam početnik i imam zasađena četiri dunuma, a sa tri već ubirem plodove. Izdržavam majku, ženu, troje djece i lijepo živimo. Od malina sa jednog dunuma može se zaraditi minimalno 3.000 maraka - priča Bukva.

Osim uzgajivača malina dobru zaradu mogu ostvariti i berači. Dnevnica, koja podrazumijeva deset sati branja, kreće se od 30 do 50 maraka. Budući da berba traje oko 40 dana, oni koji su spremni da budu cijeli dan na suncu u kućni budžet mogu donijeti 1.000 do 1.500 maraka.

Podsticaji

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isplaćuje podsticaj malinarima u visini od 0,44 KM po prodatom kilogramu.

- Proizvođači u FBiH gotovo da nemaju podsticaje, a mi smo izuzetno zadovoljni. Osim podsticaja za rod pomažu nam i prilikom nabavke mehanizacije i protivgradnih mreža - kaže Ljubiša Alempić.

 

10.000 tona - godišnja proizvodnja malina u BiH

3.000 KM - moguća zarada sa dunuma malinjaka

1.500 sadnica - potrebe za podizanje dunuma malinjaka

1,17 KM - cijena sadnice

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana