Kriza se nastavlja
VAŠINGTON- Ova godina vjerovatno će biti upamćena kao najgora godina globalne ekonomije u više decenija. Ono što je počelo kao umjereno usporavanje američke ekonomije, preraslo je u punu kreditnu i finansijsku krizu koja se proširila širom svijeta.
Najteže ekonomske posljedice za Amerikance, ali i ljude širom svijeta, možda će tek doći, jer brojni ekonomisti predviđaju dugotrajnu globalnu recesiju i povećanje stope nezaposlenosti.
Rast svjetske privrede u 2009. godini biće negativan, prvi put od 1960, kada je počela da se vodi statistika, ocijenio je Institut za međunarodne finansije, sa sjedištem u Vašingtonu. U izvještaju tog udruženja svjetskih finansijskih institucija, predviđa se da će rast svjetske privrede iznositi minus 0,4 procenta, dok je ove godine iznosio gotovo plus dva procenta.
Čitava automobilska industrija nalazi se na ivici propasti. Neki uspoređuju trenutnu situaciju s ranijom globalnom ekonomskom katastrofom - Velikom depresijom 1930-tih.
Godina je počela s naznakama usporavanja američke ekonomije, ali bez znakova velike finansijske krize koja je uslijedila.
U martu je došlo do niza propasti ili preuzimanja velikih investicionih kuća, banaka i osiguravajućih firmi, a sve u vezi investicija u nekada prosperitetni sektor američkih stambenih kredita. Te su investicije krahirale kad su cijene kuća počele padati, dok se istovremeno povećavao broj građana koji nisu mogli otplaćivati stambene zajmove. Ekonomskom udaru pridonijele su i tokom ljeta rekordno visoke cijene naftnih derivata.
Pomanjkanje kredita i njegove bolne posljedice brzo su se proširile širom Evrope, Azije i dalje. Centralne banke počele su ubrizgavati novac u finansijske sisteme i spašavati propadajuće finansijske firme.
- Vlade u svijetu su do sada objavile programe za zaustavljanje sloma kreditnog i stambenog tržišta u vrijednosti većoj od 8.000 milijardi dolara, ali je još rano da se proglasi pobjeda - ocijenio je britanski ekonomista Džordž Magnus.
Ovaj stručnjak istakao je da su vlade već odlučujuće djelovale da očuvaju integritet formalnog bankarskog sistema, dok takozvani bankarski sistem u sjenci propada.
Da bi ojačale banke u vrijeme recesije i održale kreditiranje, evropskim bankama će biti potrebno još 100-150 milijardi dolara kapitala, dok bi američkim bankama, uključujući regionalne banke, trebalo hitno alocirati većinu neutrošenog novca iz programa od 350 milijardi dolara.
Magnus je istakao da vlade moraju da nastave i da olakšavaju ogroman zadatak održanja kreditnih tokova i restrukturisanja duga. Bankrotstva su neminovna, ali dodatni programi direktnog kreditiranja, kupovine aktive i državnih garancija potrebni su da bi se očuvala likvidnost i likvidna sredstva doprla do dobrih zajmotražilaca.
Obama
Novoizabrani predsjednik SAD Barak Obama namjerava da otvori ili sačuva 2,5 miliona radnih mjesta do kraja 2010. godine i zagovara razvoj tehnologije, ekoloških i alternativnih energetskih projekata, kao i zdravstvene i obrazovne inicijative.
- Efekti takvih programa možda se neće osjetiti sve do 2011. godine, ali to nije razlog da se ne primijene - ocijenio je Magnus.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
