Kriza i u narednoj godini

- Globalna privreda bi čak moglo zabilježiti pad aktivnosti, ako se paketi fiskalnih podsticaja pokažu zakasnjelim - piše u izvještaju Ujedinjenih nacija o svjetskoj privrednoj situaciji i izgledima za 2009. godinu i pojašnjava da bi globalna privredna ekspanzija iduće godine u razvijenom svijetu, uključujući SAD i Evropu, mogla da bude negativna i opadne za 0,4 odsto u odnosu na 2008, ističe se u analizi eksperata UN.

Stručnjaci UN predviđaju da će razvijene zemlje dogodine imati negativnu stopu privrednog rasta od minus 1,5 odsto, dok bi ekonomije zemalja u razvoju trebalo da ostvare dvoipoprocentni ekonomski uspon.

U izvještaju UN daju se tri moguća scenarija daljeg razvoja događaja na globalnoj ekonomskoj sceni.

Prvi scenario računa na ukupan skroman globalni privredni rast od jedan odsto, dok drugi - pesimistički - predviđa negativnu privrednu ekspanziju u svijetu tokom 2009.  godine od minus 0,4 procenta. Treći, optimistički scenario ukazuje na mogući skok globalne ekonomije u narednoj godini od 1,6 procenata, što je lošije u odnosu na procenjeni rast u ovoj i ostvareni u prošloj godini od 2,6 i 3,8 procenata.

Šef ekonomista UN sekretarijata i jedan od autora studije Rob Vos ocijenio je za Bi-Bi-Si da tmurne procjene privrednog rasta u narednoj godini ukazuju na to da je normalizaciju prilika u svjetskoj ekonomiji teško očekivati prije nego što se stabilizuje stanje na finansijskim tržištima i   kreditne mogućnosti banaka vrate na  pretkrizni nivo.

Vos ocjenjuje da je teško očekivati, na osnovu tekućeg razvoja situacije, bitnije poboljšanje globalne ekonomske situacije u kraćem periodu jer, kako on smatra, "izgledi za pesimistički scenario postaju sve veći".

U izvještaju UN se navodi da će se pad ekonomske aktivnosti dogoditi, prije svega, u razvijenom svijetu, ali da će posljedice globalne krize u trgovini i finansijskoj sferi, u vrlo oštroj formi, takođe osjetiti i manje razvijene zemlje. Siromašne zemlje će se, zbog tekuće ekonomske krize globalnih razmjera, suočiti sa povećanjem cijene eksternih kredita, kao i sa nižom stopom privrednog rasta zbog pada izvoza, navodi se u izvještaju.

- Najrazvijenije svjetske ekonomije zapale su u recesiju tokom druge polovine ove godine, a usporavanje privreda proširilo se na zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji - stoji u izvještaju.

Dodaje se da će se ogromnim fiskalnim podsticajima usklađenim među najvećim ekonomijama izbjeći najgore od aktuelne krize, ali se neće spriječiti značajno usporavanje globalne ekonomije u 2009. godini.

U izvještaju se poziva i na veću regulaciju institucija finansijskog tržišta, odgovarajuća međunarodna rezervisanja sredstava za osiguranje likvidnosti, radikalno preuređenje međunarodnih sistema rezervi, te sveobuhvatno globalno privredno upravljanje kako bi se izbjegle buduće krize.

- Kriza ne bi smjela nikoga iznenaditi - zaključuju u UN i naglašava de je svjetska privreda suočena sa najdubljim padom od perioda Velike depresije.

Svjetska finansijska kriza zahvata sve više država, a njena najnovija žrtva je Švedska. Ukupna aktivnost švedske privrede je u drugom i trećem tromjesečju smanjena 0,1 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje. Švedska je u recesiji prvi put od 1993. godine. Ta skandinavska zemlja se tako pridružila mnogim zemljama u svijetu, koje se usljed finansijske krize sreću sa smanjenim privrednim rastom.

U tehničkoj recesiji, koja se definiše kao dva uzastopna tromjesečja sa padom privrede, sada je niz zemalja od Njemačke ili Estonije i Letonije do azijskih izvoznih sila kao što su Japan ili Singapur. Tehničke kriterijume, međutim, nisu ispunile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, iako većina ekonomista smatra da su i te dvije zemlje takođe u recesiji. U recesiji je i cijela evrozona.

Istraživanja pokazuju i da su proizvodne aktivnosti u 15 zemalja evrozone u novembru oslabile snažnije nego što se očekivalo.

U najgorem je položaju svjetska automobilska industrija, koja se našla juče pred novim talasom loših vijesti, odnosno izvještajima o padu prodaje vozila u Švedskoj, Japanu i Južnoj Koreji, uz očekivanje da će slične brojke biti iskazane i za Francusku, Španiju i Italiju. Fabrikanti automobila smanjuju produkciju i traže pomoć od vlada za preživljavanje dok se bore protiv razornog učinka finansijske krize i pogoršane ekonomske klime.

- Zemlje koje hitno ne pomognu automobilski sektor da se sam finansira biće suočene sa masovnom nezaposlenošću, izjavio je šef udruženih auto-kompanija "Reno-Nisan" Karlos Gon.

Analitičari ocenjuju da strah u sektoru auto-industrije raste i zbog mogućeg kolapsa tri gigantske američke auto-kuće u Detroitu koje traže hitnu pomoć vlade u Vašingtonu.
Japanske auto-kompanije planiraju da otpuste oko 30.000 radnika zaposlenih na određeno vrijeme prije kraja ove poslovne godine koja se završava narednog marta.

Poljska

Poljska je revidirala naniže prognoze rasta za 2009. godinu, te najavila 24 milijarde dolara vrijedan paket podsticaja za privredu kako bi lakše prebrodila globalnu ekonomsku krizu u vremenu od 2009. do 2010. godine.

Kupovina

Italijanski premijer Silvio Berluskoni pozvao je Italijane da kupuju "Fijatove" automobile, rekavši pritom da suzdržavanje od kupovine stvara "problem" i prisiljava državu na povećanje fondova za nezaposlene.

- Italijanski potrošači moraju biti svjesni da će nastati problemi za "Fijat" i sve nas ukoliko se zbog krize odluče da neće zamijeniti stare automobile novima - smatra Berluskoni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.