Kraš i ukrao Milkinu ljubičastu boju

Ovako, naime, glasi pravosnažna presuda Visokog trgovačkog suda.

Međutim, iz Kraša poručuju da neće povlačiti bombone, jer se presuda odnosi na staru ambalažu, redizajniranu još 2011. godine, i da je njihova nova, malo drugačija ljubičasta ambalaža, zaštićena žigom.

Da li je se Kraševa ljubičasta dovoljno razlikuje od Milkine?

U decembru 2013. Kraš je osuđen jer je upotrebom ljubičaste boje na pakovanju Mentol bombone iz programa za dijabetičare povredio međunarodno zaštićeni žig korporacije Kraft Fuds. Ovaj međunarodni koncern u svom vlasništvu ima brend čokolada Milka, koji je širom Evrope zaštitio svoja ljubičasta pakovanja. Još 2009. godine tužio je Kraš koji je tvrdio da nije povredio njihov žig, a nakon što je Kraft prvi put izgubio na sudu, žalio se, pa je lane presuđeno u njihovu korist. Sud nije prihvatio zahtjev Krafta u kome optužuje Kraš da je svojim bombonima "nepošteno trgovao' , ali je utvrđena krađa boje, odnosno povreda žiga.

Sada hrvatski proizvođač slatkiša mora u roku od osam dana da povuče iz prodaje ljubičasta pakovanja mentol bombona bez šećera, ona na skladištu uništi i ukloni sve ljubičaste tragove sa svog reklamnog materijala.

Kraš: Naša ambalaža bila je od početka ljubičasta

U Krašu se pozivaju na tradiciju, objašnjavaju da su proizvodi bez šećera u njihovom asortimanu više od šezdeset godina i da je njihova ambalaža od početka bila ljubičaste boje.

"Odabrana je kako bi se potrošačima asociralo specifično svojstvo proizvoda i olakšalo njegovo pronalaženje na polic . Od 2000. godine ovoj grupi dodate su Kraš Mentol bombone bez šećera, a njegova ambalaža bojom je prilagođena vizuelnom identitetu asortimana' , kaže Romana Kuparić - Ilić iz Kraša.

Žigovi se u većini zemalja štite u 45 razreda roba i usluga, a vrijede samo u razredu za koji su zaštićeni.

"Najčešće se štite samo razredi u kojima imate proizvod ili uslugu koju dajete. Izuzetak su ipak tzv . čuveni žigovi, jako poznati, za koje se može reći da su toliko poznati da su obilježili našu civilizaciju ili neki njen segment, kao na primjer Koka Kola, Epl ili IBM, jer oni važe i van razreda u kojima su prvobitno zaštićeni. Tako recimo ne možete proizvoditi krevete i nazvati ih Koka Kola , bez obzira što američka kompanija vjerovatno nije zaštitila žig u razredu namještaja" , kaže stručnjak za intelektualnu svojinu Mladen Vukmir.

Žigovi se moraju štititi od zemlje do zemlje, u skladu sa teritorijalnim principom. Kada se jednom zaštite, "važe" deset godina i mogu se produžiti neograničeni broj puta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.