Krah svjetskih berzi

Glas Srpske
Krah svjetskih berzi

LONDON, NjUJORK, TOKIO - Cijene akcija na efektnim berzama širom svijeta juče su nastavile da strmoglavo padaju.

Posljedica je to straha ulagača da će širenje kreditne krize povući svjetsku privredu u recesiju. Osnovni problem trenutno leži u zamrlom međubankarskom tržištu.

Glavni globalni indeks dionica, MSCI, opao je na četvorogodišnji minimum, jer sve dosadašnje akcije na smirivanju opšte finansijske krize nisu smirile sve nervoznije investitore. Prema informacijama sa efektne berze u Londonu, MSCI indeks opao je još 2,4 odsto.

Vodeći indeksi na azijskim berzama, od Tokija, preko Hongkonga, do Indonezije, strmoglavili su se juče više od pet odsto. Indonežanska berza čak je i prekinula trgovanje jer je tamošnji berzanski indeks potonuo više od deset odsto.

Najveći pad zabilježen je na berzi u Tokiju, gde je vodeći Nikei indeks akcija izgubio 9,4 odsto prethodne vrijednosti. Bio je to najveći dnevni pad tog indikatora od 1987. godine, kada je, takođe, vladala globalna kriza na tržištu kapitala.

Vrijednost dionica na najvećoj svjetskoj efektnoj berzi - njujorškom Volstritu, u noći između utorka i srijede nastavila je nezadrživo da pada, peti dan zaredom.

Najpoznatiji svjetski indeks akcija Donj Jones opao je u zaključnoj trgovini za 5,1 odsto, nakon što je u utorak vrijedio najmanje u minulih pet godina. U posljednjih pet dana DJIA je izgubila 1.400 bodova ili gotovo 13 odsto, što je njen najveći petodnevni gubitak u istoriji. S&P indeks pao je 5,74 odsto, na 996 bodova, što je njegov prvi pad ispod psihološki važnog nivoa od 1.000 bodova nakon više od pet godina. Nasdalj indeks izgubio je 5,80 odsto, zaronivši na 1.754 boda.

DPanika na Wall Streetu: Može li itko zaustaviti strmoglavi pad?Ci­je­naDDD ionice Banke Amerike potonula je više od 26 odsto, nakon što je najveća američka banka izdala saopštenje o padu dobiti i smanjenju dividende, te najavila prikupljanje 10 milijardi dolara svježeg kapitala. Cijena dionice "Morgan Stenlija" bila je u jednom trenutku u minusu većem od 40 odsto, ali kasnije je njen gubitak smanjen na 25 odsto.

Na početku jučerašnjeg trgovanja na evropskim berzama vodeći indeksi potonuli su više od četiri odsto.

FTSEurofirst 300 indeks vodećih evropskih akcija potonuo je 4,1 odsto, na 962 boda, što je blizu najnižeg nivoa u četiri godine. Londonski FTSE indeks, pariski CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u minusu više od šest odsto.

U utorak su cijene dionica nekih britanskih banaka potonule više od 30 odsto.

Cijene državnih dugova su naglo skočile, pošto ulagači grozničavo tragaju za bilo čim što liči na stabilnost, kao što je zlato, koje je juče poskupjelo za čak dva procenta.

Oštri rezovi potresaju berze, uprkos naporima država da uliju mir i novac u posrnuli finansijski sistem.

Jen i dolar

Japanski jen, koji donosi najmanju kamatu na svijetu, juče je u očima valutnih ulagača daleko najveći favorit u kategoriji relativne sigurnosti.

Dolar je pao ispod 100 jena, na 99,6, da bi se na kraju trgovanja u Tokiju digao na 100,84. Uz jen, britanska funta je dobila pola procenta i vrijedi 1,7569 dolar.

Centralne banke

Američka centralna banka (Fed), Evropska centralna banka, Banka Engleske, Banka Kanade i švedska Riksbank smanjile su svoje kamatne stope za polovinu procentnog boda.

Centralne banke širom Azije na različite načine intervenišu kako bi "odledile" kreditno tržište, s obzirom na to da same poslovne banke ne žele da kreditiraju jedna drugu zbog straha od skrivenih gubitaka.

Zbog toga i najveće svjetske kompanije sve teže dolaze do kredita. To je navelo američku centralnu banku na potez bez presedana. Fed je, naime, najavio da će početi direktno od kompanija da kupuje komercijalne zapise, kako bi im obezbijedio nužna sredstva za poslovanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana